Neke aspekte vremenskih prilika ovoga ljeta možemo svrstati u uobičajene, a neke doista u iznimne. Srpanj je, primjerice, u Hrvatskoj klimatološki bio topliji od prosjeka na svim postajama (do 2,1 Celzijeva stupnja), uz toplinske valove i vrlo visoke temperature mora. To je gotovo uobičajeno za ljetne mjesece proteklih godina - kaže dr. sc. Kristian Horvath, načelnik Sektora za meteorološka istraživanja i razvoj DHMZ-a, te dodaje:

- No ljeto su dosad ipak obilježile česte i žestoke grmljavinske oluje. Npr. oluja u Zagrebu 19. srpnja prouzročila je 10-minutni maksimum od 22,5 mm oborine, koji se može očekivati prosječno jednom u 50 godina. Grmljavinske oluje diljem su zemlje prouzročile i olujne udare vjetra, koji se mogu očekivati prosječno jednom u više desetljeća. Primjerice, u Zagrebu jednom u 20 godina (19. srpnja, 115 km/h), Malom Lošinju jednom u 40 godina (4. kolovoza, 127 km/h) ili Gradištu pokraj Županje, gdje je izmjerena rekordna vrijednost za to područje (19. srpnja, 180 km/h), koja još mora proći sve stupnjeve kontrole podataka propisane standardima Svjetske meteorološke organizacije (WMO) kako bi se mogla koristiti za daljnje analize. Nažalost, žestoke oluje pogodile su i susjedne zemlje poput Slovenije, gdje se uz oluje i tornada bilježe i povijesne poplave, te Italije, gdje je uz oluje i tornada zabilježena i rekordna tuča u Europi, promjera 19 cm.

Iako se grmljavinske oluje i inače javljaju u toplo doba godine, ovog ljeta svjedočimo da su one u većem dijelu Hrvatske gotovo svakodnevne te povremeno i posebno intenzivne. Doprinos njihovoj snazi imaju i klimatske promjene, jer toplija atmosfera može sadržavati više vlage, što pogoduje uvjetima za razvoj grmljavinskih oluja. Globalno zatopljenje koje očekujemo u idućim godinama i desetljećima još će poboljšati uvjete za nastanak ovakvih oluja. U Hrvatskoj očekujemo sve toplija i sušnija ljeta sa sve učestalijim i dugotrajnijim toplinskim valovima, ali i povremenim prodorima sve jačih grmljavinskih oluja.

Koliko je ugrožena poljoprivreda, vidimo da su i ove godine štete velike...?

- Suše, tuča i olujni vjetar samo su neke pojave koje će povećavati rizike od šteta našim poljoprivrednicima. Kada tomu dodamo mraz i poplave, jasno je da je od svih gospodarskih sektora poljoprivreda jedan od najugroženijih, jer potpuno ovisi o klimi, promjenama u temperaturi i oborinama te ekstremnim vremenskim i klimatskim uvjetima. Provođenje mjera prilagodbe definiranih u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama u RH važno je za održivi razvoj poljoprivredne proizvodnje. DHMZ poljoprivrednicima može pomoći i svojim agrometeorološkim informacijama, studijama i analizama kako bi svoju proizvodnju prilagodili klimatskim promjenama i sve učestalijim i intenzivnijim ekstremima.



Koliko su meteorološke prognoze pouzdane u situacijama kad se događaju ekstremi kakvima svjedočimo ovog ljeta?

- Najučinkovitiji način zaštite ljudi i imovine u ekstremnim vremenskim uvjetima su pravovremene prognoze i upozorenja na opasne vremenske i hidrološke pojave. Sustav prognoziranja i upozoravanja DHMZ-a radi 365 dana u godini 24 sata dnevno. Što je osobito važno istaknuti, posebnim protokolima integrirani smo sa službama i tijelima u području zaštite i spašavanja. Nažalost, tek u slučaju ljudskih žrtava i velikih šteta poimamo pravu opasnost od opasnih vremenskih i klimatskih ekstrema te vrijednost sustava prognoziranja i ranog upozoravanja u zaštiti sigurnosti građana te smanjenju šteta.

Pouzdanost prognoza i upozorenja na opasne vremenske pojave sustavno se ocjenjuje znanstvenim metodama usporedbom s ostvarenjima vremena tijekom dugog niza godina, kako u nas tako i u svijetu. Na DHMZ-u postoji dobra ekspertiza za takve evaluacije, zbog čega smo za Svjetsku meteorološku organizaciju (WMO) upravo završili evaluaciju pet različitih prognostičkih sustava u 16 zemalja jugoistočne Europe u okviru projekta "South-East European Multi-Hazard EarlyWarningAdvisory System". Takve evaluacije, koje se provode dugi niz godina, nedvojbeno pokazuju polako ali sustavno povećavanje točnosti vremenskih prognoza.

Zbog poboljšanja prognostičkih sustava meteorologe danas oluje doista rijetko iznenade. S druge strane, povećavaju se i očekivanja građana u vezi s točnosti i pouzdanosti prognoze. Neke vremenske situacije mogu se predvidjeti čak i tjedan dana unaprijed, primjerice, ciklonalni sustavi, a neki se procesi, kao što su grmljavinske oluje ovoga ljeta, najčešće mogu točnije najaviti tek dan ili dva unaprijed. Lakše je prognozirati tip vremena, odnosno hoće li biti olujnog nevremena, nego točnu putanju i jačinu samog olujnog oblaka. Olujni procesi često su lokalnog karaktera, što znači da mogu prouzročiti oluju u jednom dijelu grada, a u drugom ne - što je danas vrlo teško pravovremeno najaviti i predvidjeti. Očekivanja sve točnijih prognoza od naših građana uvijek su dobrodošla, jer nam daju motivaciju i poticaj za daljnji rad.

Upravo je jedan od glavnih prioriteta DHMZ-a poboljšanje prognoze ekstremnih olujnih pojava. Za njegovo postizanje ključna je nova meteorološka motriteljska mreža uspostavljena projektom METMONIC, posebno radarska, kojom je prvi put radarskim mjerenjima obuhvaćena cijela Hrvatska. Modernizirana meteorološka mreža pruža nam pravovremenu informaciju o razvoju i putanjama olujnih oblaka, a ključan je i daljnji razvoj našeg računalnog prognostičkog sustava ALADIN-HR. Naravno, iza tehnologije stoje ljudi, a odluke vezane uz upozorenja donose naši prognostičari. Pritom je važna usklađenost naših prioriteta s unaprjeđenjem naše infrastrukture kroz EU financijsku omotnicu 2021-2027 u obliku nove zgrade, superračunala i novog informacijskog sustava. Također, bitno je prepoznati da je meteorologiju danas deficitarna struka. Nama u DHMZ-u kontinuirano nedostaje educiranih meteorologa za poslove u području prognoza i upozorenja na opasne vremenske pojave, klimatskih promjena, kvalitete zraka i drugih. Oni su potrebni već sada, a bit će još potrebniji u budućnosti.



Kad se pogleda na koji sve način javnost biva obavještavana od medija, tiskanih i elektronskih, o klimatskom promjenama, puno se toga doima krajnje senzacionalističkim, pa i histeričnim. Prezentiraju li mediji danas stvarne opasnosti od klimatskih promjena ili dominira medijski senzacionalizam?

- Na meteorolozima i klimatolozima je velika odgovornost objektivno i bez emocija informirati medije i javnost o vremenu i klimi. Meteorolozi i klimatolozi nisu skloni senzacionalizmu. Percepcija je da se u medijima povremeno, pretežito naslovima i fotografijama, preuveličavaju najave lošeg vremena, vremenskih i klimatskih ekstrema ili klimatskih promjena. Senzacionalizam oko tih tema nije koristan, jer javnost na taj način gubi povjerenje u stručne informacije koje joj pružamo, a stavovi javnosti se nepotrebno polariziraju. S druge strane, kada govorimo o komuniciranju vremena i klime, meteorolozi se moraju kontinuirano usavršavati. Naime, narav predikcije vremena i klime u svojoj je srži probabilistička, što ju čini s komunikološke strane izuzetno zahtjevnom.

Koliko se pozornosti posvećuje znanstvenim dokazima, a koliko korporativnim interesima, između ostalog?

- DHMZ je operativna i znanstvena organizacija koja se oslanja na stručnost, znanstvena dostignuća i međunarodne standarde. Sve što radimo je za dobrobit građana. Ponekad se teme poput globalnog zatopljenja i obnovljivih izvora energije dotiču i korporativnih interesa, te je ključno oprezno razlučivati između znanstvenih dokaza i uvjerenja. Važno je kritički razmotriti informacije, provjeriti njihov izvor i biti otvoren za različita mišljenja. Informacije u sukobu s našim osobnim uvjerenjima, koje nam nisu razumljive, zanimljive, svima nam je teže prihvatiti, neovisno o temi. Sve to bi znanstvenici trebali uzeti u obzir kada komuniciraju s medijima i javnošću.

Može li nam i na koji način tehnologija pomoći da se prilagodimo na puno toga klimatski ekstremnijeg, pa i da osmislimo nove načine života na vrućim mjestima, da se tako izrazim?

- Razvoj meteorologije s tehnologijom kroz povijest ide ruku pod ruku. Posljednjih godina ističu se satelitska mjerenja, koja danas obavljaju monitoring cijele Zemlje s vrlo viskom razlučivosti, te superračunala, koja nam omogućavaju proračune vremena i klime u budućnosti, od nekoliko sati do nekoliko desetljeća unaprijed. Superračunala nam omogućavaju detaljnije i preciznije nego ikad prije informacije o budućim klimatskim promjenama na temelju kojih planiramo mjere prilagodbe. Ranjivost nekih gospodarskih sektora, ali i društva u cjelini, jest akutna, naročito poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike i turizma. Uspješnost tih sektora u velikoj mjeri ovisi o klimatskim čimbenicima. Strategijom za prilagodbu klimatskim promjenama u RH, izradu koje je vodilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, uz znatan doprinos stručnjaka DHMZ-a, uspostavljene su mjere za prilagodbu društva i posebno ranjivih sektora na klimatske promjene.



Može li i kako pritom pomoći i umjetna inteligencija, o kojoj se sve više priča...?

- Umjetna inteligencija ima znatan potencijal u obradi velikih količina meteoroloških i srodnih podataka. Na DHMZ-u smo s primjenom nekih vrsta strojnog učenja počeli prije gotovo deset godina. No prava revolucija upotrebe umjetne inteligencije za poboljšanje meteoroloških prognoza tek je nedavno počela. Umjetna inteligencija će revolucionarizirati meteorološke prognoze i projekcije klimatskih promjena, ali i definiranje mjera prilagodbe na klimatske promjene. Do sada su se na superračunalima uglavnom izrađivali tzv. atmosferski i klimatski modeli. Najnoviji program Europske komisije, Destination Earth, na kojem radi i DHMZ, koristi se najsnažnijim suvremenim superračunalima za razvijanje digitalnih blizanaca Zemlje. Ti simulatori, na temelju tradicionalnih klimatskih modela i umjetne inteligencije, koja evaluira socioekonomske učinke klimatskih promjena, omogućit će izbor najboljih mjera prilagodbe klimatskim promjenama na europskoj, nacionalnoj i lokalnoj razini. (D.J.)