Prvo izdanje ovakve vrste obveznica prošlo je dosta dobro. Interes je velik i iznos je prema posljednjim informacijama iz Vlade dosegnuo milijardu eura. Moglo se to i očekivati, bar kada se uspoređuju kamate koje građani dobivaju u štednji u bankama - kaže Igor Šlosar, potpredsjednik Centra za javne politike i ekonomske analize (CEA) iz Zagreba, te dodaje:

- Apsolutno se više isplati uložiti novac u instrument s kamatom od 3.65 % nego 0.5 ili 0.3, koliki je iznos na štednju u bankama. Iskustvo samo po sebi ne igra preveliku ulogu. To je normalan način prikupa novca za servisiranje duga koji su primjenjivale i druge države EU-a poput Rumunjske, Poljske ili Češke. Sve se odvija prema dobro uređenim institucionalnim pravilima, stoga neiskustvo same države o tom pitanju ne igra ulogu. Može se pričati o tome jesu li građani naviknuti na ovakav oblik ulaganja, što dosada nije bilo slučaj, ali evo kako vidimo, interesa ima i građani su ipak odlučili promijeniti svoje financijske navike. A što se tiče samog profila ulagača, ovakav oblik ulaganja (ili štednje) ponajprije odgovara onima koji nisu skloni rizicima, pa se može vidjeti kako Hrvati ipak nisu skloni riziku.

Koliko je god akcija Vlade s obveznicama imala pozitivan učinak, čula su se i oprečna mišljenja o državnim obveznicama, spominje se rizik, inflacija... Vaš komentar?

- Svaki oblik ulaganja u sebi nosi i određeni rizik, ali državne obveznice se generalno smatraju sigurnijim oblikom ulaganja. Kod obveznica je problem te likvidnosti, što znači da do svog novca ne možete doći odmah ako želite punu kamatu. Rizik je uvijek inflacija i od toga se ne možete nikako zaštititi. Ako će stopa inflacije biti veća od prinosa do dospijeća na obveznicu, realna stopa prinosa na obveznicu bit će negativna, a ako je ista, izgubili ste vrijeme, točnije dvije godine u ovom slučaju. Bitna je inflacija u trenutku dospijeća i tada će ulagači znati je li im se ulaganje isplatilo.

Kao jedan od mogućih problema upozorava se i da će u cijelu priču uskočiti institucionalni investitori, ako interes građana na kraju ipak ne bude dostatan. Što bi to onda značilo, je li to onda loša ili ipak dobra opcija?

- Dobra je to opcija, u svakom slučaju. Interes postoji. Insititucionalni ulagači poput mirovinskih fondova, investicijskih fondova... sigurno će uložiti u slučaju ako ne mogu naći bolji prinos u nekom drugom instrumentu. Realno gledajući, danas, ako imate sigurnu zaradu od 3,25 % za dvije godine, ovo im se sigurno čini kao interesantna opcija. U ovom trenutku nema puno prostora na tržištu koje bi nosilo ovakav siguran prinos. Cijene nekretnina su blizu vrhunca, dionice također, stoga se ovakav oblik ulaganja isplati mnogim institucionalnim ulagačima.

Hoće li oni koji su kupili obveznice biti zaštićeni od eventualnih budućih inflatornih rizika? Ministar Primorac jamči da će država štititi kupce obveznica do roka njihove naplate...

- Nikad se ne možete potpuno zaštititi od inflacije, bez obzira na to u koji instrument ulažete. Isto tako državne obveznice ne mogu vas zaštititi od inflacije. No činjenica je da će novac ipak biti nešto zaštićeniji od klasične štednje. Upravo na to Vlada i cilja, da građani "presele" štednju iz banaka u drugi instrument.

Uzimajući sve u obzir, možemo li zaključiti da će kupnja državnih obveznica postati učestalija, naravno ako sve prođe u redu? Drugim riječima, jesmo li na putu da građani počnu sve više mijenjati navike što se tiče raspolaganja vlastitim novcem koji su dosad najviše ulagali primjerice u nekretnine, a sad im Vlada omogućuje da ulažu/štede u državu?

- Smatramo da hoće. Ako netko ima novca za ulaganje, nije sklon riziku, uložit će ponovno. Jedino ostaje pitanje visine kamate koja će eventualno biti ponuđena sljedeći put. Sumnjamo da će kamata od 3.65 % biti i u sljedećem možebitnom izdanju narodne obveznice jer se sada nalazimo u jedinstvenom položaju. Ušli smo u eurozonu i Schengen, primjećujemo solidan rast BDP-a u posljednjem kvartalu, stabilna smo ekonomija, a s druge strane imamo brojne krize koje utječu na svaki aspekt naših života. Vjerujemo kako će za dvije godine situacija u svijetu biti drukčija. Stoga, oni koji žele oploditi svoj novac, vidjet će ponovno izdanje narodne obveznice kao još jednu priliku da to i naprave. (D.J.)