Regija
SVI BELJSKI ČELNICI

Od reintegracije pa dosad na
čelu Belja bilo je 13 direktora
Objavljeno 9. prosinca, 2022.
Od 1945. do početka Domovinskog rata izmijenilo se 12 direktora - od Đorđa Momčilovića do Stevana Kišpala
BELI MANASTIR



Ovih je dana imenovan trinaesti postreintegracijski beljski direktor, odnosno predsjednik Uprave.



Riječ je o Damiru Leki, koji je na čelu najveće baranjske tvrtke zamijenio Tihomira Adama. Podsjetimo, Leko stiže iz Petrokemije, u kojoj je od 2019. godine bio na poziciji direktora prodaje. Profesionalna mu je karijera vezana uz više od 14 godina vodećih funkcija u kompanijama iz poljoprivredne djelatnosti, kao što su Granolio, Ameropa-Žitni terminali te Žito d.d. U njima je, između ostaloga, razvijao, restrukturirao i implementirao najsuvremenije prodajne procese. Ima dokazane rezultate u upravljanju i prodaji, kao i u pripremi organizacije za promjene. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, gdje je pohađao Poslijediplomski specijalistički studij, a završio je i Executive MBA (EMBA) Program Cotrugli Business School iz Zagreba. Njegov se prethodnik Adam, prema dogovoru, nakon tranzicijskog razdoblja u kojem je vrlo uspješno vodio Poslovno područje poljoprivreda Fortenova grupe te Belje, kao najveću kompaniju tog sustava, vraća na svoju funkciju u Fortenova grupu, na poziciju direktora za praćenje investicija grupe i energetski menadžment. Adam je na mjesto predsjednika Uprave Belja došao početkom ove godine, zamijenivši na tom mjestu Andreja Deana, koji je pak funkciju preuzeo od Davora Bošnjakovića, u listopadu 2020. godine. Bošnjaković je na neki način odradio ‘‘tranziciju‘‘ između Agrokora i Fortenova grupe. Mjesto predsjednika Uprave Belja preuzeo je u prosincu 2015. godine kao deseti postreintegracijski beljski čelnik. U Agrokoru je bio od 2006. godine, obavljao je dužnosti direktora Tvornice mliječnih proizvoda i Baranjke, a tri godine kasnije imenovan je u Upravu Belja. Bošnjakovićev prethodnik bio je Dalibor Poznić, koji je na Belje stigao u kolovozu 2014. Na čelnom mjestu zadržao se nešto više od godinu dana, znatno manje od Gorana Pajnića, čovjeka koji se najduže (nakon reintegracije) zadržao na mjestu ‘‘prvog beljca‘‘ - gotovo sedam godina. Mjesto direktora beljske Kooperacije s mjestom predsjednika Uprave zamijenio je u listopadu 2007., naslijedivši Ivana Škorića, koji je pak zamijenio Dragana Marčinka. Prije njega beljsku je fotelju ‘‘držao‘‘ Ivan Vrkić, nasljednik Marijana Molnara. Do tada je na čelu Belja bio Božo Čerkez, koji je preuzeo vruću fotelju u poprilično turbulentnim vremenima, kada su beljski radnici danima prosvjedovali. Tada je direktor Belja bio Drago Tadić, koji je tu funkciju preuzeo od reintegracijskog direktora Balde Matića.

Podsjetimo da su ‘‘ratno‘‘ Belje, u progonstvu u Osijeku, vodili Drago Dropulić i Ivan Musa.



Belje, tri stoljeća star zaštitni znak Baranje, državnim vlasništvom postaje 1919. godine potpisivanjem Saint-Germeinskog ugovora, kojim su sva krunska dobra Habsburgovaca pripala državi u kojoj su se zatekla. Od 1945. godine, kada je rješenjem Ministarstva poljoprivrede osnovano državno dobro Belje, pa do 1991. godine na čelu dobra i kasnije PIK-a Belje, izmijenilo se 12 direktora. Prvi je bio Đorđe Momčilović, a posljednji Stevan Kišpal. U ovom trenutku Belje je u vlasništvu Fortenova grupe.

Ivica Getto
U svibnju 1970. prisilna uprava
Osim spomenutih, na čelu Belja su od 1945. do 1991. godine bili: Vladimir Damjanović, Dušan Egić, Nenad Joksimović, Radovan Pantović, Andrija Šubat, Vjekoslav Čikaj, Branko Zibar i Ratko Kostović. U svibnju 1970. godine određena je prisilna uprava nad PIK-om Belje, a prisilnim upraviteljem imenovan je Anton Debrecin. Sporazumo je razriješen dužnosti 1972. godine, kada je generalnim direktorom imenovan Valentin Videmšek.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NATJEČAJ GRADA OTVOREN VEĆ 351. DAN

Zemljište za kunu kupilo
je 80 posto Šećeranaca

2

LOVAČKO DRUŠTVO “DUBRAVA” NIJEMCI

Na Lovačku zabavu stiglo 350 gostiju, na tomboli bila i divljač

3

OSNUTKOM HRVATSKOG ZAVODA ZA SOCIJALNI RAD

Centar za socijalnu skrb sada Područni ured HZSR-a Đakovo