Prema analizi Ekonomskog instituta Zagreb, 2022. bit će zabilježena kao godina znatnog rasta potražnje za radom. Kako navode iz EIZ-a, indeks slobodnih radnih mjesta - OVI indeks - za studeni pokazuje da je tržište rada i dalje robusno. Prema desezoniranim podatcima, OVI indeks u studenom je zabilježio povećanje od 3,2 posto u odnosu prema prethodnom mjesecu, što je najveće povećanje na mjesečnoj razini od svibnja ove godine. Rast je na godišnjoj razini iznosio 10,8 posto u usporebi sa studenim prošle godine, što je među nižim stopama rasta ove godine, izuzmu li se ljetni mjeseci, navedeno je u objavi EIZ-a.

Nakon što je u prvom i drugom tromjesečju ove godine indeks rastao u odnosu prema prethodnom tromjesečju, u trećem je zabilježen pad, a podatci za listopad i studeni upućuju na to da će rast ponovo biti izvjestan i u posljednjem tromjesečju ove godine. "Unatoč padu BDP-a u trećem tromjesečju ove godine, potražnja za radom je u uzlaznoj putanji, a tržište rada i dalje je robusno, bar kada su u pitanju konvencionalni načini oglašavanja", istaknuli su EIZ-ovi analitičari.

Najveće povećanje broja oglasa na godišnjoj razini u studenome zabilježeno je u zanimanjima knjigovođa, liječnik/stomatolog, referent i učitelj, a najveće smanjenje opaženo je kod informatičara, programera, radnika u proizvodnji i vozača. U usporedbi sa studenim 2021., povećao se udio oglasa koji nude ugovor na neodređeno, s 46,3 na 47,8 posto. Broj oglasa zabilježio je povećanje u svim regijama. Iako je rast na godišnjoj razini bio najveći na sjevernom Jadranu, 16,1 posto, najveći doprinos rastu dala je središnja Hrvatska, jer na nju otpada 60 posto svih oglasa. U odnosu prema prethodnoj godini, smanjio se broj oglasa iz inozemstva, izvijestili su iz EIZ-a.

Snažan rast potražnje za radom pokazalo je i nedavno istraživanje portala MojPosao, provedeno u vrijeme Regionalnog sajma poslova. Cilj je bio utvrditi stanje na hrvatskom i regionalnom tržištu rada, a istraživanju su se priključili partnerski portali iz regije MojPosao.ba, Infostud.rs, Vrabotuvanje.com.mk i Deloglasnik.si. "Prošla, 2021. godina donijela je snažan rast potražnje za radnom snagom, koji je nadmašio sva naša očekivanja te smo se vratili na razinu pretpandemijske 2019. Usprkos ratnim sukobima u Ukrajini, rastu cijenama energenata i velikoj inflaciji, rast je nastavljen i u 2022.", kaže direktor portala MojPosao Igor Žonja. "Nošena odličnom turističkom sezonom te povećanjem izvoza i potrošnje, Hrvatska 2022. završava iznimno uspješno. Iako je u ovim neurotičnim i neizvjesnim okolnostima nezahvalno prognozirati što nam donosi iduća godina, mogu reći da sam optimist. Međutim, svatko od nas trebao bi se okrenuti sebi i uložiti napore kako bi unaprijedio sebe i svoju okolinu. To je ono na što možemo utjecati. Ostalo su nametnute okolnosti, izvan naše moći. Također, smatram kako katastrofične izjave i ‘prizivanje krize‘ imaju znatan utjecaj na njezino stvaranje. Kriza nastala 2020. dobrim dijelom je prouzročena neznanjem i panikom, te sam siguran da bi posljedice krize bile znatno manje u svim pogledima da smo imali drukčiji pristup. Primjerice, poput Švedske", zaključuje Žonja.



Iako su prošle godine na prvom mjestu faktora kojima se vodimo pri odabiru novog posla bili međuljudski odnosi, ove je godine inflacija očito odradila svoje, te je visina plaće postala najvažniji faktor prilikom odabira posla (68 % ispitanika). Dobri međuljudski odnosi na drugom su mjestu (63 %). U odnosu prema prošloj godini, sve veće značenje pridaje se radnom vremenu (39 %), a nešto rjeđe fokus se stavlja na mogućnost učenja i napredovanja (31 %). Reputacija tvrtke najmanje je važan kriterij prilikom odabira poslodavca. Visina plaće na prvom je mjestu stanovnicima svih zemalja osim Slovenije, gdje su prevagnuli dobri međuljudski odnosi.

Strah od gubitka posla je i dalje u padu. Krenuvši od 2020., kada je 36 posto zaposlenih strahovalo za svoj posao, preko 2021., kada je strahovalo njih 28 posto, ove je godine tek svaki peti zaposlenik (21 %) izjavio kako strahuje da bi mogao izgubiti posao.

Pandemija je omogućila rad od kuće. Sada, kada protuepidemijskih mjera gotovo i nema, radnici se sve više vraćaju u tvrtke. Trenutno dvije trećine ispitanika (63 %) rade s radnog mjesta iako bi im posao dopuštao rad od kuće. Četvrtina ispitanika (27 %) ima hibridni način rada – djelomično s radnog mjesta, djelomično od kuće, a samo ih deset posto radi isključivo od kuće.