Novosti
PRIPREME ZA BLAGDANSKI MJESEC

Prognoze: Građani bi ovog prosinca mogli potrošiti oko 1,4 milijarde kuna manje nego 2019.
Objavljeno 15. studenog, 2021.
Na blagdansku potrošnju u Hrvatskoj utjecat će i globalni poremećaji u lancima opskrbe

Dok oglašivači i trgovci već nude prizore koji najavljuju ponudu blagdanskog prosinca, četvrti val pandemije koronavirusa, sudeći prema sadašnjem rastu brojki oboljelih, hospitaliziranih i preminulih, kao i nove epidemiološke mjere za kojima se posegnulo, očito će i drugu godinu zaredom obilježiti blagdansku potrošnju. Osim toga, na nju bi mogli utjecati i poremećaji u lancima opskrbe na globalnoj razini, ali i val poskupljenja.



Nakon preklanjske rekordne blagdanske potrošnje od 15,8 milijardi kuna, što je bilo milijardu kuna više nego u prosincu 2018., lani su u Hrvatskoj gospodarskoj komori procijenili da će potrošnja u blagdanskom prosincu 2020. biti manja do 20 posto nego što je bila za blagdane 2019. "To ne čudi jer smo bili, kao i što i dalje jesmo, u pandemijskom razdoblju. Vjerujemo u nastavak oporavka tržišta trgovine na malo na godišnjoj razini, no rast je još uvijek pod utjecajem niske prošlogodišnje baze, a ovogodišnja blagdanska potrošnja mogla bi biti do 10-ak posto manja nego pretpandemijske 2019.", projekcije su iz Hrvatske gospodarske komore za ovogodišnju blagdansku potrošnju. Lanjske prognoze pokazale su se točnima; i podatci Porezne uprave o fiskalizaciji od 5. do 31. prosinca 2020. govore da su građani potrošili 11,9 milijardi, dok je u istom razdoblju 2019. potrošeno 13,9 milijardi kuna, pa je to lani bilo smanjenje za 15 posto.

Stabilizacija 2022.


Uz poruku kako ni za ove blagdane, jer "ne bi bilo primjereno zbog pandemije", neće raditi izračun blagdanske košarice, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever zasad prognozira kako bi se potrošnja u blagdanskom prosincu mogla svesti na razinu lanjske, pa biti i nešto veća, no ne zbog kupnje više artikala, nego zbog viših cijena. Kako god, no sigurno je kako je lani prekinut dotadašnji, višegodišnji rast blagdanske potrošnje, kao i potrošački optimizam koji se na krilima društvenog optimizma bio zahuktao do pojave koronavirusa. Potrošački optimizam vratio se tijekom 2021. smirivanjem trećeg vala pandemije, a pogotovo u turističkoj sezoni za koju ni najoptimističniji nisu očekivali da će biti rekordna, pa su građani u ovoj godini, do 7. studenoga, navode u Poreznoj upravi, potrošili 175,2 milijarde, a lani u istom vremenu 145 milijardi kuna. Rekordna dnevna potrošnja u 2021. ostvarena je 13. kolovoza - 977 milijuna kuna.

U HGK-u ocjenjuju da je godina i pol suživota s pandemijom iz temelja izmijenila navike većine potrošača i uglavnom ograničila potrošnju, smanjila optimizam i očekivanja potrošača. "Ipak, od veljače 2021., nakon 11 mjeseci pada, bilježimo oporavak tržišta maloprodaje, pa se u prvih devet mjeseci 2021. u odnosu prema istom razdoblju 2020. bilježi rast prometa od 13,6 posto, čemu je zasigurno pridonijela i dobra turistička sezona. U cijeloj 2020. promet je pao za 5,8 posto. Vjerujemo da nas očekuje oporavak prometa u trgovini na malo i do kraja godine, a pogotovo u prosincu, koji je tradicionalno mjesec trgovine i darivanja. Kada govorimo o trgovini, maloprodaji, pogotovo neprehrambenom dijelu, taj je segment suočen s aktualnim poremećajima na globalnom tržištu, kako u dijelu koji karakteriziraju oscilacije u proizvodnim cijenama, tako i u brodskom kontejnerskom prijevozu uzrokovanom prije svega pandemijom te ostalim nepredviđenim situacijama. Jer, koronakriza poremetila je kompletnu transportnu situaciju u svijetu, cijene brodskog transporta iz Kine, Koreje porasle su pet puta. Tvrtke se pokušavaju okrenuti što manjem uvozu iz dalekoistočnih zemalja, ali treba računati da je ta situacija građena godinama i nikakva promjena nije moguća u kratkom roku", komentiraju u HGK-u prekide u lancima opskrbe na svjetskoj razini gdje su, nastavljaju, trgovci prisiljeni pronalaziti alternativne načine opskrbe, te se samim time sve više okreću dobavljačima koji su im logistički bliže - na području Europe.

Manje trošenja i kretanja


"Europska komisija predviđa da će se situacija stabilizirati početkom drugog kvartala 2022. te se nadamo kako hrvatski potrošači neće biti suočeni s većim nestašicama. No to je i prilika za hrvatsko gospodarstvo kako bi ostvarilo porast inozemnih i domaćih investicija, posebice uzevši u obzir europska sredstva koja nam stoje na raspolaganju u sljedećem razdoblju. Također, trenutačna situacija sjajna je prilika da se istakne domaća proizvodnja i da se domaći proizvođači bolje pozicioniraju na tržištu, da pojačaju suradnju s trgovačkim lancima na tržištu Hrvatske te da cijenom i kvalitetom u ovim izazovnim vremenima pokažu da imamo kapaciteta poticati samoodrživost vlastite proizvodnje", ističu u Komori.

Podsjećajući kako je na lanjsku blagdansku potrošnju utjecao i izostanak (komercijalnih) adventskih sadržaja, Sever ocjenjuje kako će s obzirom na aktualnu epidemiološku situaciju adventski programi i ove godine biti skromniji. "Ljudi će se zbog epidemiološke situacije manje kretati, manje putovati, manje će se trošiti - trošit će se na trpezu, ne na širu blagdansku potrošnju. Koronabrojke opet su visoke, i to će ponovno utjecati na potrošnju koja se prije ljeta i tijekom njega bila ‘opustila‘, no sada je opet pooštravanje mjera i koronabrojke rastu te tjeraju ljude na oprez. Ako se bolest zauzda i mjere olabave, ljudi će željeti malo više potrošiti", kaže Sever. No, podsjeća i na to kako potrošnji ne ide u prilog to što Božić i Stjepanje padaju na vikend, te da će time biti i manje slobodnih dana i mogućnosti za dodatna trošenja, spajanja dana i putovanja.

"No, možemo očekivati da će trgovci vršiti pritisak na Stožer, a kako bi se za blagdane više trošilo", prognozira Sever i dodaje kako nam COVID ne može ukrasti blagdane.



Suzana Župan
EPIDEMIJA I OVE GODINE DIKTIRA PLANOVE

Krešimir Sever

predsjednik Nezavisni hrvatskih sindikata

Ljudi će se zbog aktualne, ozbiljne epidemiološke situacije manje kretati, manje putovati, manje će se trošiti - trošit će se više vezano uz božićnu i novogodišnju trpezu, a ne na širu ponudu.

NEMA POVRATKA NA "STARO NORMALNO"
U HGK-u ocjenjuju da su potrošači na pandemiju reagirali stabilizacijom potrošnje i promjenom navika, no još početkom 2020. sve je izgledalo drukčije jer se bilježio rast prometa u trgovini na malo. U siječnju 2020. rastao je, prema podatcima DZS-a, za 6, u veljači 5 %, a od ožujka, nakon 5,5 godina tog rasta u kontinuitetu, tek su neki mjeseci bili iznimke, bilježi se pad prometa prema podacima DZS-a za 7 %. Jedanaest godina nakon svjetske gospodarske krize tek je 2019. dosegnuta razinu tog prometa iz 2008. U pandemijskoj 2020. najveći pad bio je u travnju od - 25 %. U idućim mjesecima taj je promet i dalje padao. Na godišnjoj razini u 2020. pad je bio 5 %. “Pandemija je usporila svjetsko gospodarstvo i utjecala na sve grane gospodarstva, pa i na trgovinu što je u procesu oporavka nakon takvog udara, ali sektor se neće vratiti na ‘staro normalno’ jer će se promjene u navikama kupaca i modelima prodaje zadržati. Digitalizacija je snažna i teče sve brže, a online trgovina u primarnim je kanalima prodaje”, kažu u HGK-u.

CRNI PETAK
Dobar “probni balon” za potrošnju građana u blagdanskom prosincu i ove godine bit će Crni petak, Black Friday, koji je uvijek četvrtog petka u studenom, a ove godine on pada na 26. studenoga. Prošle godine, podatci su Porezne uprave, na Crni petak, koristeći velike popuste koji se među brojnim potrošačima ciljano čekaju i koriste, hrvatski su građani potrošili 642,3 milijuna, a preklani 741,6 milijuna kuna, čak stotinu milijuna kuna više. U Hrvatskoj gospodarskoj komori vjeruju da će se, uz kupnju u fizičkim prodavaonicama, zbog aktualne epidemiloške situacije vezane uz pandemiju koronavirusa, dio prodaje, kao i prošle godine, prebaciti na online kanale kupnje tijekom prodaje za Crni petak. U Gospodarskoj komori procjenjuju da će potrošnja na ovogodišnji Black Friday biti na prošlogodišnjoj razini.

Možda ste propustili...

VLADA: ISPLATA SREDSTAVA BOLNIČKIM USTANOVAMA

Bolnice dobile 710 milijuna kuna za lijekove, HZZO smanjio dug