Zdravlje
"KORONAVIRUS I MENTALNO ZDRAVLJE, PSIHOLOŠKI ASPEKTI, SAVJETI I PREPORUKE"

Više pozornosti valja posvetiti mentalnom zdravlju, posebno u vrijeme epidemije
Objavljeno 25. listopada, 2021.

Nedavno je obilježen Svjetski dan mentalnog zdravlja, pa je Siniša Brlas, psiholog u Djelatnosti za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti sa zaštitom mentalnog zdravlja Zavoda za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko-podravske županije, podsjetio kako je to prigoda da se temi mentalnog zdravlja posveti više pozornosti, posebice u svjetlu aktualne javnozdravstvene problematike epidemije koronavirusa i pitanja što će biti s našim mentalnim zdravljem nakon pandemije.



Stres svakodnevice


Naime, Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje definira kao stanje u kojemu pojedinac ostvaruje svoje sposobnosti, uspješno se nosi sa stresom svakodnevnog života, radi produktivno i učinkovito te pridonosi svojoj zajednici, što znači da mentalno zdravlje nije samo puko odsustvo bolesti, nego stanje u kojemu pojedinac može ostvarivati sve svoje potencijale. - U nepovoljnoj okolnosti aktualne pandemije koronavirusa mnogi se ljudi moraju izolirati od svakodnevnih socijalnih kontakata, prisiljeni su na promjenu ustaljenog životnog ritma, a uskrata socijalnih kontakata za kojima ljudi imaju potrebu, čini ih ranjivijima i izloženijima rizicima za mentalno zdravlje. Dakle, koronavirus svakako jest rizik za tjelesno zdravlje, ali ne smije se zanemariti nepovoljan utjecaj brojnih ograničenja tijekom pandemije i na mentalno zdravlje. Naprotiv, pandemija koronavirusa trajat će vjerojatno mnogo kraće od već sada tinjajuće pandemije mentalnih bolesti koje će se tek početi manifestirati - kaže prof. Brlas.

Psiholog također navodi da teškoće s mentalnim zdravljem mogu biti u vrlo širokom rasponu, od onih blažih, poput nelagode, frustracije i tjeskobe, preko težih kao što su stres, teškoće sa spavanjem, konflikti u međuljudskim odnosima ako su ljudi dulje vrijeme stalno zajedno, pa do vrlo teških i ozbiljnih, pri čemu se mogu razviti i mnoge osobito složene tegobe poput depresije i sličnih. Neka su istraživanja već pokazala da u tijeku pandemije dvostruko više odraslih prijavljuje simptome depresije, a svaki peti ispitanik prijavio je i negativne promjene pri jelu, gubitak interesa za normalne životne aktivnosti, poteškoće u pažnji i koncentraciji te niz ostalih teškoća u svakodnevnom životu.

Kolektivne traume


- Budući da su mentalno i tjelesno zdravlje usko povezani, poremećaji i teškoće u mentalnom funkcioniranju dovode posljedično i do problema s tjelesnim zdravljem. Posljedice kolektivnih trauma često se kasno prepoznaju, dugo traju i teško se i mukotrpno liječe. Kako bi se što je moguće više spriječili mogući nepovoljni ishodi pandemije na mentalno zdravlje populacije, pomažuće struke, a osobito psiholozi, ulažu napore u smjeru proaktivne skrbi o mentalnom zdravlju. U tom smislu građanima su na raspolaganju stručni resursi (i neposredno i na daljinu), a usluge su mahom besplatne.

Na brojna pitanja o toj problematici odgovor se može naći u knjizi “Koronavirus i mentalno zdravlje, psihološki aspekti, savjeti i preporuke”, autora Siniše Brlasa, Gordane Buljan Flander i Darka Jerkovića, koju je objavila Hrvatska psihološka komora u jeku pandemije koronavirusa 2020. godine. Brlas, međutim, ističe da “svatko od nas može i sam mnogo učiniti za vlastito mentalno zdravlje te je svakako poželjno usmjeravati se na one aktivnosti koje mogu osnažiti i očuvati mentalno zdravlje”.



Petar Žarković
Teškoće s mentalnim zdravljem mogu biti u vrlo širokom rasponu, od blažih, poput nelagode, pa do težih

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike