Ekonomija
PRILIKA ZA RAZVOJ RURALNIH PODRUČJA

Proizvodnjom biomase do zelenih radnih mjesta
Objavljeno 20. travnja, 2021.
- Hrvatska je važan proizvođač, a slab potrošač biomase, da se to promijeni, potrebna je intervencija institucija - kaže Rakos

Fosilna goriva moramo što brže zamijeniti obnovljivim alternativama, a odlično rješenje je biomasa koja se proizvodi lokalno i ima velik utjecaj na zapošljavanje i ostanak stanovništva na ruralnim prostorima.


Rekao je to, među ostalim, direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran prigodom održavanja međunarodne konferencije o biomasi i obnovljivim izvorima energije u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog drvnog klastera, a na kojoj se raspravljalo o energetskoj tranziciji, niskougljičnom gospodarstvu, položaju biomase na europskom tržištu, tehnološkim i tržišnim inovacijama, izvorima financiranja. Kavran je također istaknuo kako je dostići cilj od nula netoemisija do 2050. koje je EU postavio vrlo ambiciozno, ali nije neizvedivo.

Povećanje zaposlenosti

"Fosilna goriva moramo što brže zamijeniti obnovljivim alternativama, a upravo je biomasa odlično rješenje koje se proizvodi lokalno i ima velik utjecaj na zapošljavanje i ostanak ljudi na ruralnim prostorima", rekao je Kavran. Christian Rakos, predsjednik World BioenergyAssociation, naglasio je kako je za promociju lokalne potrošnje biomase potrebna politička podrška. "Hrvatska je važan proizvođač, ali i slab potrošač biomase i kako bismo to promijenili, potrebna je intervencija institucija", istaknuo je Rakos.


Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir rekla je kako poljoprivreda i šumarstvo proizvodnjom biomase mogu biti pokretači zapošljavanja i stvaranja zelenih radnih mjesta u ruralnim i regionalnim gospodarstvima te posljedično dovesti do jačanja socijalne kohezije i stabilnosti kao rezultata povećanja zaposlenosti i ostvarivanja dodatnih prihoda za proizvođače. Ona je podsjetila da je udio poljoprivrede u proizvodnji ukupne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj vrlo nizak (2,7 %), znatno ispod prosjeka za EU-27 (12,1 %). Isto tako, gotovo dvije trećine proizvodnje energije iz obnovljivih izvora dolazi iz sektora šumarstva (62,6 %), što je iznad prosjeka za EU-27 (41,4 %).


"Strategijom razvoja poljoprivrede koja je u e-savjetovanju planirana je potpora razvoju i pokretanju poljoprivrednih gospodarstava na ruralnim područjima, a naglasak se stavlja na male i mlade poljoprivrednike planiranim ulaganjima u obnovljive izvore energije", rekla je Petir.


Na razini Unije još uvijek traje usuglašavanje o novom okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) koji će financijski Hrvatskoj donijeti pet milijardi eura.


"U preporukama Europske komisije za izradu ovog plana ističe se kako zahvaljujući bogatim izvorima biomase Hrvatska ima jedan od najvećih potencijala u EU-u za razvoj biogospodarstva, što je prilika za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i nove gospodarske mogućnosti za poljoprivrednike", rekla je Petir.
Zeleni razvoj


Ona smatra da biomasu trebamo iskoristiti za zeleni razvoj ruralnih područja, ali i nove gospodarske mogućnosti za poljoprivrednike, te odgovarajućim potporama ulaganjima moramo povećati dodanu vrijednost proizvoda biogospodarstva i njihovu kružnost. Rekla je kako su u Hrvatskoj šume prepoznate kao važan element zaštite prirode i bioraznolikosti, s naglaskom na njihovu održivom gospodarenju i zaštiti, međutim, 27 % šumskog zemljišta degradirano je zbog obraslosti vegetacijom, a 280 km2 i dalje je minsko područje (ili minski sumnjivo područje). U okviru Programa ruralnog razvoja nudile su se i mogućnosti financiranja obnove oštećenih šuma, no sredstva su ostala neiskorištena. Hrvatska ima približno 2,5 milijuna hektara šuma i drugih šumskih područja, a ukupno 76 % šumskog zemljišta u državnom je vlasništvu. U sektoru šumarstva i eksploatacije drva 2017. radilo je 13.800 osoba. Prema analizi Europske komisije, prividna proizvodnost rada tog sektora s 14.100 eura bruto dodane vrijednosti po zaposleniku ispod je prosjeka za EU-27 (54.200 eura). Isto vrijedi i za gospodarsku produktivnost šumarskih djelatnosti u Hrvatskoj.


Zdenka Rupčić
ISKORISTITI BOGATSTVO KOJE IMAMO
U 2017. je biogospodarstvo u Hrvatskoj ostvarilo promet od 11 milijardi eura, s prometom od 52.000 eura po osobi (EU-27: 127 000 eura) te je u njemu bilo zaposleno 216.800 osoba. "Kako je od devet ciljeva buduće Zajedničke poljoprivredne politike njih sedam direktno ili indirektno vezano uz biomasu i obnovljive izvore energije, ovaj je sektor potrebno ozbiljno pozicionirati i u našim strateškim dokumentima i u programiranju za novo proračunsko razdoblje kako bogatstvo kojim raspolažemo ne bismo prokockali", zaključila je Marijana Petir.
Možda ste propustili...

JOŠ SE UVIJEK PROCJENJUJU ŠTETE

Voćarima prvi put od mraza stradale i šljive

NAJVIŠE SU PORASLE CIJENE ŠEĆERA

Cijene hrane na najvišoj razini u sedam godina

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana