Ekonomija
NUŽNO UDRUŽIVANJE I OKRUPNJAVANJE

Privatne su šume veliki neiskorišteni potencijal
Objavljeno 22. ožujka, 2021.
Možemo osigurati sredstva iz EU fondova šumarskom sektoru koji se može pokrenuti na dobrobit svima, kaže Zdenko Bogović

Trenutačno gospodarenje privatnim šumama u Hrvatskoj, u usporedbi s gospodarenjem državnim šumama, ne nalazi se na zadovoljavajućoj razini. Uzroci tome su sustavno zapostavljanje privatnoga vlasništva, usitnjenost privatnih šumoposjeda, neusklađenost katastra i gruntovnice i učestale izmjene institucionalne nadležnosti za privatne šume.


Rekao je to između ostalog dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, prof. dr. sc. Tibor Pentek, otvarajući online stručni skup odražan u povodu Međunarodnog dana šuma, 21. ožujka koji su organizirali Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika i Akademija šumarskih znanosti "Privatne šume u Republici Hrvatskoj – osnovni problemi i buduće gospodarenje s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama“. Inače ovdje valja navesti da je prema posljednjim podatcima u Hrvatskoj približno 24 posto, ili 660.000 hektara šumskih površina u privatnom vlasništvu oko 600.000 hrvatskih građana.


- Potencijal privatnih šuma koje čine gotovo četvrtinu ukupne površine šuma u Hrvatskoj je izniman, posebno jer se radi o šumama zadovoljavajućeg zdravstvenog stanja i vitalnosti - naglasila je dr. sc. Marijana Andabaka s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije. Ono što je još važnije, privatne šume vežu 130 milijuna tona ugljika, čime djeluju na klimu te imaju pozitivan utjecaj na smanjenje negativnog učinka stakleničkih plinova.


- Iako su resursi privatnih šuma znatni glede proizvodnje drvnih i nedrvnih šumskih proizvoda, velik je i pritisak na šume, posebice zahtjevi za očuvanjem bioraznolikosti i općekorisnim funkcijama šume. Vlasnici privatnih šuma prihvaćaju koncept održivog gospodarenja šumama u skladu s prirodnim načelima, što je i put za dobivanje subvencija i ostvarivanja prihoda - navela je dr. sc. Andabaka.


Prof. dr. sc. Milan Oršanić s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije smatra kako pasivna zaštita šume nije dobra, odnosno da ne treba štititi ono čime održivo gospodari šumarska struka u posljednjih 250 godina.


Da mjere trebaju poticati, a ne zabranjivati aktivnosti vlasnicima šuma slaže se i predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, mr. sc. Zdenko Bogović. - Izuzeća nad vlasništvom su nad privatnim šumama nametnuta kroz četiri zakona, pa nam ostaje samo odgovornost i kaznene odredbe, a dobrobit od naših šuma ide drugima, smatra Bogović te dodaje kako "Primjerice, vlasnik šume u Austriji svojom robom raspolaže, živi i ima budućnost, a vlasnik šume u Hrvatskoj ne da nije konkurentan na tržištu nego privatno šumarstvo u državi uopće nije ni prepoznato kao gospodarska grana". Poručio je kako je potencijal privatnih šuma velik i možemo osigurati velika sredstva iz EU fondova, ali se treba poticati udruživanje i okrupnjavanje privatnih šuma, a država mora dati poticaj privatnom šumarstvu kao sektoru koji se može pokrenuti i donijeti dobrobit građanima.
Zdenka Rupčić
U SEKTORU ŠUMA RADI 50.000 OSOBA
- Aktivnosti hrvatskih šumara odavno su prerasle nacionalne okvire, pa se treba prisjetiti kako su Ujedinjeni narodi na inicijativu koju je Republika Hrvatska pokrenula 2006. godine 2011. godinu proglasili Međunarodnom godinom šuma. Šume zauzimaju 43 % površina EU-a, a u šumarskim sektorima uposleno je oko 500.000 osoba, a neizravno više od 2,6 milijuna. U Hrvatskoj šume zauzimaju 47,5 % površina, u sektoru je zaposleno izravno 13.000, a neizravno oko 50.000 osoba istaknula je Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivedu.
U Hrvatskoj je 660.000 hektara šumskih površina u privatnom vlasništvu oko 600.000 hrvatskih građana
Možda ste propustili...

MRAZ POHARAO ŠEĆERNU REPU U FRANCUSKOJ

Očekuje se stabiliziranje cijene šećera

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

NOVI MODEL OTKUPA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Poljoprivrednici sada unaprijed znaju koliko im košta proizvod i koliko će na njemu zaraditi

2

PRILIKA ZA RAZVOJ RURALNIH PODRUČJA

Proizvodnjom biomase do zelenih radnih mjesta

3

ULAGANJA NAKON PRVOTNOG ŠOKA KORONAKRIZE

Imovina fondova veća 1,5 mlrd. kn