Kultura
O ISKUSTVIMA I IZAZOVIMA VEZANIMA UZ KREATIVNU RIZNICU

Jasna Horvat: Kreativna sila ne miruje ni u jeku pandemijske ugroze
Objavljeno 25. ožujka, 2020.
Dijelove programa priređujemo za online prijenos, a bude li nužno, dio ćemo prikazati u listopadu

Kreativna je riznica popularizacijski simpozij kreativne industrije koji se od 2015. svakoga travnja održava na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Državnom nagradom za znanost u kategoriji populariziranja znanosti organizatori su potaknuti 2017. usavršavati organizaciju i izvedbu. O iskustvima i izazovima vezanim uz Kreativnu riznicu razgovaramo s jednom od njezinih začetnica, profesoricom i književnicom Jasnom Horvat.



Šestu godinu zaredom organizirate Kreativnu riznicu. Kako ste se odlučili za kreativnu industriju kao krovnu ideju popularizacijskoga simpozija?


- Kreativna industrija već se na početku ovog milenija nametnula radi svojih karakteristika atraktivnih za znanstvena istraživanja te time i primjenu statističkih metoda. Prvo sam s Josipom Mijoč ostvarila znanstveno-istraživačke projekte kojima smo oblikovale metodološke koncepte prilagođene za istraživanje kreativne industrije. Izgradnjom metodoloških koncepata sve smo dublje upoznavale i teoriju povezanu s ovim fenomenom te smo ubrzo uvidjele kako je Osijek sa svojim Sveučilištem idealnim prostorom za populariziranje kreativne industrije.

Znanje, inovacija


Zašto smatrate da je kreativna industrija djelatnost kojoj bi se Osijek trebao usmjeravati?


- Kreativna je industrija izvoznoga potencijala, ostvaruje se u razvijenim zemljama te dodatno potiče razvoj, a sirovine su joj znanje, inovacija i kultura. Njezini je brojni sinonimi izravno određuju, njih je svakim danom sve više, a samo neki od njih su industrija projekata, industrija karijera, industrija inovacija, industrija prototipa, industrija znanja. Za razvoj kreativne industrije gotovo da su predodređena mjesta sa snažnim sveučilištem i bogatom kulturnom baštinom. Osijek sve to posjeduje, a uz navedeno, Osijek se nametnuo kao silicijsko središte. Kreativnoj industriji pogoduju digitalne tehnologije i globalizacija, ali su joj istodobno neizostavno potrebne kultura, izvornost i originalnost.

Kreativnu riznicu najavili ste za 23. i 24. travnja. S obzirom na globalnu pandemijsku sliku, jeste li odustali od organiziranja?


- Program ovogodišnje Kreativne riznice razrađen je i prilagođen krovnoj temi Kreativna sila najavljenoj još prošle godine. Kako nas do Kreativne riznice dijeli nešto više od mjesec dana, dijelove programa priređujemo za online prijenos, a ako bude bilo nužno, dio programa ćemo prikazati u listopadu 2020. Kontaktirali smo izlagače i zamolili za prilagodbe njihovih sadržaja. Ako bude potrebno, dijelove Kreativne riznice prikazat ćemo u listopadu 2020., a do tada ćemo izrađivati elektroničke sadržaje i njihove najave. Određeni izlagači svoje su zamisli već prilagodili izlaganjima na daljinu. Prodekanica Filozofskog fakulteta, profesorica Milica Lukić, svoje je viđenje murala meandrirane glagoljice postavljenog na EFOS-u preimenovala u Virtualno glagoljički meandri. Prvotno zamišljena šetnja prostorima Ekonomskog fakulteta postat će virtualni esej kako bi se nadvladala trenutačna ograničenja prouzročena pandemijom.

Jeste li pod Kreativnom silom mislili na nešto određeno? Ovogodišnja se krovna tema može tumačiti višestruko.


- Igra riječima i značenjima ove je godine usmjerena kreativnim djelatnicima kao najvažnijem dijelu kreativne industrije. Kreativna sila ne miruje nikada, pa čak ni u jeku pandemijske ugroze. Digitalne tehnologije pokazale su se premosnicom i izvorom novih rješenja te su digitalni kabineti postali neizbježnim prostorima stvaranja. Kreativnu smo riznicu posvetili kreativnim profesionalcima i amaterima, ali i znanstvenicima, inženjerima i drugim predstavnicima "kreativne jezgre" koja je, prema Richardu Floridi, središte naprednih sredina. Kreativna sila tema je koja naglašava važnost svakoga pojedinca, zaštite autorskih prava te uloga znanja i kulture kao izvorišta iz kojih se napajaju kreativni djelatnici.

Poznato je da njegujete akademsku tradiciju te da prostore oplemenjujete imenima i simboličkim značenjima. Pamtimo još "otvoreni kabinet" iz 2018. i gala Vodikovu svečanost priređenu pod vedrim nebom. Jeste li za ovu godinu osmislili neki drugi kabinet?


- 2020. bit će upamćena kao globalni "multimedijski i virtualni kabinet" koji zamjenjuju ulaske u realistične kabinete smještene u svakodnevne prostore. Kreativna je riznica do sada "izgradila" doista raznovrsne kabinete među kojima se izdvajaju atanorski kabinet, auronski kabinet, baštinski kabinet, glazbeni kabinet, medijski kabinet, orionski kabinet, otvoreni kabinet, statističarski kabinet i tajni kabinet. Tu su i kabineti za svih 12 sektora kreativne industrije te od ove godine novouvedeni samoizolacijski kabinet i kabinet savjesti.

Možete li izdvojiti neki od programskih sadržaja Kreativne riznice koje će predstaviti naše osječke snage?


- Dražen Jerabek i Dubravka Pađen Farkaš na Kreativnu riznicu donose malo kazalište kamishibai. To je papirnato kazalište nastalo u Japanu kako bi djeca slušala priče i pratila slike koje pripovijedač izmjenjuje u drvenom okviru. Takvo je kazalište odnjegovalo brojne generacije prije pojave televizora, mobitela i tableta te je posebno zanimljiv način na koji su djeca pratila radnju i stvarala vlastite doživljaje temeljene na pripovijedanju. Osječki će autorski dvojac predstaviti svoju novu slikovnicu Kvakač, koja do kraja ožujka izlazi u izdanju nakladnika Sipar d.o.o., a radionica pripremljena za posjetitelje Kreativne riznice bit će analogna i digitalna. U planu je i predstavljanje rada Mirjam Milas, diplomirane dizajnerice osječkog podrijetla, kao i brojnih drugih osječkih kreativaca. Iva Ižaković predstavit će Pravilnik nakladničkih biblioteka formiranih u Institutu Andizet. U svojstvu pravne savjetnice Instituta Andizet pojasnit će nakladničku strategiju umjetničko-istraživačke biblioteke Auron te znanstveno-istraživačke biblioteke Alkar.

Notni zapis


Hoćete li predstaviti neke od navedenih naslova objavljenih u bibliotekama Instituta Andizet?


- Kako bi se dobio cjelovitiji uvid u nakladničke nizove Instituta Andizet, predstavit će se notni zapis Ars Eugenium u kojemu su Luka Gotovac i Filip Sever iskazali svoje glazbene i glumačke sposobnosti dok je tekst uredila Ivana Buljubašić Srb te istraživačka studija Nakladništvo 2019. kojoj sam suatorica s Josipom Mijoč, a urednica je Ivana Hebrang Grgić. Osim ovih naslova zamišljeno je predstaviti i drugo izdanje romana Az kojemu je Naklada Ljevak i ove godine ukazala povjerenje, a koji je 2010. nagrađen nagradom HAZU.

Paneli, okrugli stolovi i radionice postali su zaštitnim znakom Kreativne riznice. Što izdvajate?


- Među brojne panele uvršten je i okrugli stol o modeliranju sadržaja društveno-kulturnog čvorišta čija je zadaća stavljanje u funkciju obnovljenog prostora Stare pekare u Tvrđi. Sudionici ovog okruglog stola su Kornelija Mlinarević, Ivan Kristijan Majić, Darija Walter, Irena Mikulić i Josipa Mijoč. HUKA (Hrvatska udruga kreativnih amatera) pod ravnanjem Verice Kovač priprema maštovite radionice posvećene glagoljici.

Za izlaganje na Kreativnoj riznici sve je veći interes. Izdvojite izlagače izvan Osijeka.


- Posebno se ponosimo izložbom 30 godina Studija dizajna kojom bi se široj zainteresiranoj javnosti, stručnjacima iz bliskih struka, gospodarskom sektoru i studentima predstavilo djelovanje Studija. Izložba uključuje ukupno 48 plakata i desetak modela s odjela za industrijski dizajn te popratno izlaganje četvero nastavnika sa Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagreba. Riječ je o Feđi Vukiću, Sanji Bencetić i Inji Kavurić Kireta te Ivanu Doroghyu.

Kreativnom riznicom ostvarujete i partnerske suradnje. Tko su partneri ovogodišnje Kreativne riznice?


- Ovogodišnji partneri Kreativne riznice su Filozofski fakultet u Osijeku, Institut Andizet, Akademija za umjetnost i kulturu, Trgovačka i komercijalna škola Davor Milas i Studentski zbor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

U opisima Rizničarskih programa redovito izdvajate Rizničare. Tko su Rizničari?


- Kreativna riznica svoj potencijal ostvaruje volonterskim prinosima izlagača i organizatora te nadasve studenata. Rizničarima nazivam volontere te u posebnim radionicama uvježbavamo aktivnosti kojima formalno obrazovanje ne dospijeva poučiti. Rizničarenje je postalo pojmom dobrovoljnih suradnja u kojima su Rizničari mentorski vođeni i osposobljeni za djelovanje u javnim aktivnostima. Rizničarenje u najširem smislu obuhvaća aktivnosti čuvanja baštinskih vrijednosti, ali tako da se njihovo čuvanje stavlja u funkciju ovodobnosti.

Svake godine imate novu temu. Možete li sve dosadašnje teme sažeti u jednu rečenicu?


- Teme Kreativne riznice govore o razvijanju spoznaje o kreativnoj industriji. Tako je prva kreativna riznica nosila krovni naziv Kreativna industrija (2015.), a sljedeće su se bavile Društveno odgovornom kreativnošću (2016.), Kemijom kreativne industrije (2017.), Osi mreža (2018.) te Kružnom kreativnošću (2019.). Sažmu li se dosadašnje teme u jednu rečenicu, ona glasi: Društveno odgovorna kemija kreativne industrije OS je mreža kreativne sile čiji se proizvodi ostvaruju kružnom kreativnošću.

Milica Lukić priređuje Virtualnu šetnju glagoljičnim meandrima



- Popularizacijski simpozij Kreativna riznica 2020. čija je krovna tema glagoljica kao hrvatsko baštinsko pismo svoje će posjetitelje povesti i na virtualnu šetnju glagoljičnim meandrima Ekonomskoga fakulteta. Kroz 15 postaja koje čine tu jedinstvenu autorsku unutarprostornu aleju glagoljičnih murala oblikovanih u računalnom fontu alkar, a izraslome iz naglašene uglatosti Knieferovih meandara, u edukativnu šetnju moći će se u svako doba i iz svake točke u prostoru koja je uhvaćena mrežom. Virtualnu šetnju glagoljičnim meandrima osmislila je i autorski izrazila Milica Lukić, prodekanica Filozofskog fakulteta u Osijeku.


Narcisa Vekić
2020.
kao multimedijski i virtualni kabinet
15

postaja čini jedinstvenu autorsku unutarprostornu aleju glagoljičnih murala u fontu alkar
12

sektora kreativne industrije i od ove godine novouvedeni samoizolacijski i kabinet savjesti
Možda ste propustili...

ČUVARI PRIČA OPET SU BILI U OSIJEKU

Maštajte, vjerujte u bajke

GITARISTIČKI KVARTET 40 FINGERS

Konačno u subotu stižu u Osijek na 20. OLJK

ANSAMBL CAMERATA GARESTIN GOSTOVAO U DONJEM MIHOLJCU

Miholjčani uživali u skladbama iz razdoblja baroka

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

20. OLJK: ZVIJEZDA BARUNA BECKERSA

Milovan Tatarin: Ovo je prava promocija, knjiga je sada kod kuće

2

KONCERT GUDAČKOG ORKESTRA HNK-A

Gošća mlada flautistica Mia Mandić

3

WALDINGER ŠIRI IZLOŽBENI PROSTOR

Izložbom se se prisjetili Marine Viculin