Prosječna mjesečna isplaćena netoplaća po zaposlenome u pravnim osobama u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 1248 eura, što je u odnosu prema istom mjesecu 2023. nominalno više 12,8 posto, a realno 8,4 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u petak.

Prema izvješću DZS-a, medijalna netoplaća za veljaču iznosila je 1044 eura, što znači da je polovina zaposlenih imala manje, a polovina više od toga. Najviša prosječna mjesečna isplaćena netoplaća po zaposlenome u pravnim osobama za veljaču isplaćena je u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od 2823 eura, a najniža u proizvodnji odjeće, 837 eura. Na mjesečnoj razini, odnosno u odnosu prema plaći za siječanj ove godine, prosječna netoplaća za veljaču bila je nominalno veća 0,7 posto, a realno veća 0,5 posto.

Budući da je medijalna netoplaća za veljaču manja od prosječne netoplaće (za 204 eura), to znači da je više građana imalo ispodprosječnu plaću od onih koji su imali plaću veću od prosječne. To pokazuje i distribucija netoplaća iz koje se vidi da je 60 posto zaposlenih primilo netoplaću za veljaču do 1173 eura, znači manje od prosječne plaće, odnosno da oko dvije trećine zaposlenih ima plaću manju od prosječne. Zaposlenih koji imaju najniže mjesečne plaće, u iznosu jednakom ili manjem od 725 eura, bilo je deset posto. Podaci pokazuju i da je 20 posto zaposlenih zaradilo netoplaću za veljaču do 787 eura, a 30 posto do 857 eura. Do 943 eura netoplaće imalo je 40 posto zaposlenih. Slijedi medijalna plaća (1044 eura) i do tog iznosa bile su plaće za polovinu zaposlenih. Jednako ili manje od 1173 eura imalo je 60 posto zaposlenih, do 1324 eura 70 posto, do 1512 eura 80 posto, a do 1872 eura 90 posto zaposlenih. Ostalih deset posto imalo je više od toga.

Državni zavod za statistiku objavio je i da je krajem ožujka ove godine u Hrvatskoj bilo 1,64 milijuna zaposlenih, što je 0,7 posto više nego u veljači i 1,7 posto više nego lanjskog ožujka, pri čemu je stopa registrirane nezaposlenosti iznosila 6,2 posto.

U pravnim osobama bilo je 1.425.450 zaposlenih, što je na mjesečnoj razni porast od 0,7 posto, a u odnosu prema ožujku prošle godine više 1,2 posto. Prema podacima koje DZS preuzima od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u obrtu i slobodnim profesijama je krajem ožujka bio 202.596 zaposlenih, što čini porast od 1,4 posto u odnosu prema veljači i 5,2 posto prema lanjskom ožujku. Istodobno je broj zaposlenih osiguranih poljoprivrednika, kojih je krajem ožujka bilo 18.230, na mjesečnoj razini pao za 0,2 posto, a na godišnjoj za 1,4 posto. Detaljnija statistika o broju zaposlenih u pravnim osobama pokazuje da je na mjesečnoj razini najviše porastao broj zaposlenih u kategoriji građevinarstvo te prijevoz i skladištenje. Najveći postotni pad na mjesečnoj razini ostvaren je u kategoriji djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane.