Biljke su na visokim temperaturama u plasteniku spavale, a sad su noću 4 °C
Nepuna prva četiri mjeseca zasad upućuju na to da će 2024. biti dosta loša godina za povrtlarsku proizvodnju. Prvo preuranjeno ljeto, s temperaturama i do 30 stupnjeva, a od utorka nagli pad temperatura, i za 20-ak stupnjeva, veliki su šokovi za biljke iz te proizvodnje.
Na OPG-u obitelji Škorvaga u Punitovcima pokraj Đakova, najvećem ponuđaču vlastitih proizvoda na đakovačkoj tržnici, u plastenicima je tijekom ožujsko-travanjskog ljeta, kaže Blaženka Škorvaga, znalo biti i 40 °C.
- Biljke su u tim uvjetima spavale u plastenicima, a sada su, s padom temperature, doživjele pravi stres, jer su sada noću samo 4 °C. S promjenom vremena nema sunca, a ono grije plastenik. Visoke temperature, pak, zaustavile su rast biljaka, jer one na temperaturi iznad 30 stupnjeva spavaju. Tijekom ovih velikih vrućina u travnju pravili smo u plastenicima i malo propuha, prozračivali, no nikako se ne možete prirediti na tako visoku temperaturu, koja je i kukce izvukla prerano iz zemlje. I oni su svime zbunjeni, a zbog ranijeg izlaska treba ih ranije i prskati, jer sišu biljku. Ranije su izišle lisne uši, pa je i više tretiranja - "skenira" Škorvaga dosadašnju povrtlarsku 2024. godinu.
Sušna 2024.
Ocjena je kako se 2024. u prva četiri nepuna mjeseca pokazala kao sušna godina, a o čemu govori i podatak da joj u odnosu prema prosječnoj količini oborina nedostaje oko 100 litara kiše. Ni posljednje oborine nisu popravile taj deficit, nisu dovoljne da bi povrtlari i ratari bili zadovoljni. Dapače, na punitovačkom području posljednja kiša padala je zajedno sa sitnim ledom. Preuranjeno ljeto natjeralo je povrtlare i na povećanu potrošnju vode – Škorvaga kaže, zasigurno i za 50 posto.
- Dosadašnje kišne epizode su nedovoljne, djeluju trenutno, ne na duže. Trebaju nam fine kiše koje će se zadržati u tlu, koje vlagu nije dobilo ni tijekom zime, jer nije bilo snijega. Ovako, imamo samo pljuskove, koji su brzi i koji se sliju u kanale - kaže punitovačka povrtlarka. Njezin OPG većinu povrtalrske proizvodnje ima pod plastenicima – oko 5000 m², jagode na oko pola jutra, kukuruz šećerac na dva hektara, oko hektar kupusnjača i začinsku papriku na dva hektara. Tu je i nešto ratarske proizvodnje, kao i proizvodnja cvijeća. Ovakve vremenske prilike ubrzale su sve za 15-ak dana, jagode su počele ranije zriti. U plastenicima su rajčica, paprika i krastavac.
- Sve je uranilo za 15 dana; izišao je i šećerac, te se bojimo mraza jer ne možemo sve pokriti - izražava bojazan povrtlarka Blaženka. S obzirom na specifičnost i sve teškoće koje donosi godina povrtlarima, pitamo ju mogu li se eventualno očekivati nestašice neke robe.
- Malo je prerano govoriti o tome, sadnice nisu još otišle van. A kada je riječ o cijenama – bit će onako kako kaže uvoz, ništa ne znači kako mi proizvedemo ako ima uvoza nekih jefitnijih marki i tako je već godinama, u kojima smo mi istinski, domaći povrtlari uništeni - kaže Škorvaga.
"Uništava nas se"
Trend, koji se pojavio prije dvije-tri godine, da je povrće cijenom sve nedostižnije i da time konkurira čak i mesu, pogotovo kada je riječ o njegovim cijenama na tržnicama, izazvao je to da su se kupci, nakon što su se iz trgovačkih centara vratili na tržnice, ponovno dobrim dijelom vratili u trgovačke lance.
- Dok smo mi opterećeni skupim ulaznim troškovima, novim nametima, specifičnim, teškim godinama, radnom snagom..., oni uvoze iz nekih drugih zemalja jeftinije povrće i voće i mi smo time gotovi, matirani. Znam da se kupcu sve vrti oko cijene, ali je problem što nemamo radne snage. To je prava istina. Mi ne možemo drukčije raditi jer nemamo radne snage kojom smo nekada raspolagali - kaže Škorvaga.
Upozorava i na problem zaštitnih sredstava, da su uništena sredstva za prskanje koja su valjala, a da su današnja vrlo skupa a nedjelotvorna. Sve to, ocjenjuje naša sugovornica, utječe na konkurentnost, odnosno nekonkurentnost. Rezignirano upozorava na problem istinskih proizvođača i onih, kako kaže, koji se skrivaju iza njh, jer zapravo nemaju vlastite proizvode, nego prodaju jeftinu robu iz uvoza.
- Na tržnici je 70 % uvozne robe, koja nas prave proizvođače uništava. Dobili su dozvolu da smiju to prodavati, a mi imamo certifikate da smo istinski proizvođači. Sustav nije dovoljno napravio za nas, prave proizvođače su unišitili, a svi na bazi nas su proizvođači - upozorava ta punitovačka povrtlarka.
Suzana Župan
"Imaju rajčicu iz plastenika, a nemaju ni plastenik"
- Kada bi inspektori ušli u te njihove plastenike, bio bi kaos – ma ne postoji ni plastenik, a kamoli uzgoj. Moja rajčica još ne cvjeta, a njihova je već za prodaju. Svima im je lakše kupiti na veleprodaji i prodavati. Ostala je nas šačica pravih proizvođača i ta će šačica ovakvim stanjem biti uništena. Krivo mi je što se dio proizvođača krije iza nas; dopušteno je da imaš 40 posto tuđe robe, ne i 100 posto. Totalno su nas uništili i gubimo volju za proizvodnjom. Imaju rajčicu iz plastenika, a nemaju ni plastenik. Neka oni prodaju povrće, ali neka se zna čija je roba, a narod nema novca i uzima ono što mu je najjeftinije kupiti. Ljudi su se već najeli jagoda, onih iz uvoza, a moje su tek sada došle. Umjesto da nas se nagradi što radimo, ubija nas se nametima - upozorila je Blaženka Škorvaga.
Proizvođači kažu da se iza njih skrivaju oni što nemaju vlastite proizvode, nego prodaju jeftino iz uvoza