Ukupni izdatci u BDP-u za zdravstvo u Hrvatskoj niži su od prosjeka EU-27, ak istovremeno imamo previsok udio izdvajanja za zdravstvo iz samih plaća (na trošak poslodavaca). Višegodišnje kontinuirano snižavanje cijena lijekova na EU i hrvatskom tržištu dovelo je do drastične konsolidacije tržišta i znatno smanjilo broj dobavljača lijekova potrebnih EU-u, što rezultira ozbiljnim nestašicama nekih ključnih farmaceutskih proizvoda. Na domaćem tržištu generički i bioslični lijekovi čine čak 68 posto ukupnog volumena lijekova, uz udio u troškovima zdravstva od samo osam posto, i podliježu strogoj regulaciji cijena, koje se mehanizmom referiranja kontinuirano snižavaju. Rast troškova proizvodnje u nekim slučajevima daleko premašuje cijenu lijekova na tržištu, stoga je u Hrvatskoj nužno revidirati i promijeniti način određivanja cijena lijekova na recept po uzoru na praksu pojedinih članica EU-a.

HUP je predlagao minimalne korekcije cijena lijekova na recept u skladu s realnim troškovima proizvodnje i distribucije: porast cijena lijekova od 15 posto za lijekove do 25 eura, odnosno 10 posto za lijekove od 26 do 50 eura. To bi stvorilo dodatni trošak od samo 30 milijuna eura godišnje, a istovremeno bi se znatno povećavala sigurnost opskrbe bolesnika u Hrvatskoj. HUP se zauzima za povećanje ulaganja u tehnologije i kompetencije u zdravstvu te učinkovitu preventivu, kao i efikasnije upravljanje mrežom bolnica, jačanje instituta javne nabave te smanjenje troškova dijagnostike. Fokus treba biti na ishodu liječenja kao najboljem alatu kontrole troškova i kvalitete, koji prema saznanjima Helathcomm foruma omogućuje smanjenje troška za 20 - 40 posto. HUP se zauzima i za jednaku dostupnost javnog i privatnog zdravstva u slobodnom odabiru medicinske usluge s pomoću sustava vaučera uz uključivanje privatnih osiguravajućih kuća, uz HZZO, objedinjenim plaćanjem medicinskih usluga, dostupnost svih lijekova bržim procesom uvrštenja na liste, širenje modela sufinanciranja potrošnje lijekova, kao i za multi-winning model javne nabave. Multi-winning model sprječava ovisnost o jednom dobavljaču i naknadni skuplji interventni uvoz u slučaju da taj jedan dobavljač "zakaže". Napokon, izmjenama Zakona o poticanju ulaganja moguće je potaknuti veće investicija u farmaceutici, čija ulaganja znatno premašuju okvire koje prepoznaje domaća regulativa. Dobar primjer je Slovenija, u kojoj država investiciju u proizvodnju lijekova od 250 milijuna eura sufinancira sa 100 milijuna eura. Prosječna nominalna brutoplaća za veljaču (isplaćena u ožujku) porasla je za 0,5 % mjesečno i rasla je 11,9 % na godišnjoj razini (+ 8,0 % realno), na 1703 eura. Prosječna netoplaća rasla je nešto sporije, odnosno 0,3 posto mjesečno, zbog ulaska u porezne škare onih zaposlenika koji prije nisu plaćali porez na dohodak, dijela zaposlenih koji su zakoračili u viši porezni razred i povećanja maksimalne mjesečne osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje iz visokih plaća.