Kada pomislite kako sezona NK Osijek ne može biti gora, odmah se dogodi nešto što uništi i najmanji tračak optimizma. Doista se ne možemo sjetiti, a pamćenje nam definitivno nije kratko, kada su Bijelo-plavi imali toliki broj težih ozljeda kao ove sezone.

One su gotovo sigurno imale ozbiljan utjecaj na igre i rezultate, no NK Osijek kao da još nije ispucao sve pehove koji su ga pratili unatrag posljednjih desetak mjeseci. Počelo je odmah na startu priprema ozljedom Roka Jurišića, koji je tada izgledao vrlo motivirano, no presjekla ga je ozljeda stopala, zbog koje je propustio cijele pripreme i praktično cijeli prvi krug prvenstva. Nastavilo se s Arnelom Jakupovićem, koji se ozlijedio upravo uoči sezone. Problemi s pubičnom kosti odvojili su ga od travnjaka na mjesec dana. Možda i presudnih mjesec dana za cijelu sezonu jer Bijelo-plavi su tada igrali nogomet u kojem bi Jakupović itekako imao što reći.

Nevjerojatan niz teških ozljeda

No bila je to, nažalost, tek najava spleta nevjerojatno crnih okolnosti koje su išle kao na tekućoj traci. Jon Mersinaj je dugo vodio bitku s pokosnicama, negdje na kraju prvog kruga stradao je vrijedni veznjak Luka Vrbančić, kojeg je također presjekla pubična kost, zbog čega je izvan prave akcije bio pola godine i tek se sada vraća. Oleksandr Petrusneko jesenas je imao privatnih problema koji su ga mučili i zbog kojih je dugo bio izvan ozbiljnih kombinacija za momčad. Onda je negdje u listopadu Stane Šopov prebio križne ligamente, malo-malo je zbog ozljeda otpadao Šimun Mikolčić, Niko Farkaš je morao na operaciju ramena, zbog čega ga nije bilo više od tri mjeseca. Krajem prošle kalendarske godine na teren se vratio mladi napadač Anton Matković nakon što je devet mjeseci apstinirao zbog puknuća križnih ligamenata, no prije mjesec dana doživio je istu ozljedu, ali na drugom koljenu, pa ga opet čeka dug oporavak. Za Yannicka Tourea i njegove probleme s tetivom koljena više ne znamo ni što bismo rekli jer čovjek je dugo izvan pogona, pa nismo mogli ni saznati o kakvom je igraču riječ. Oko Nove godine nevolja je ponovno stigla Roka Jurišića, kojem je puknulo slijepo crijevo, a između svih tih teških ozljeda stalno je bilo i onih manjih, pa nijedan od tri trenera Bijelo-plavih koja su se izmjenjivala na kormilu ove sezone nikada nije mogao na teren poslati najjači mogući sastav.

Mejia posljednji nesretnik

Gotovo je u svakom trenutku izvan stroja bilo pet ili više igrača, pa bi bilo lakše nabrojiti one koji nisu stradali. Od onih koji su imali veliku minutažu na tom kratkom popisu su Omerović, Bukvić, Jelenić i donedavno Malenica, ali su sad i njega pritisnula leđa.

I nikad kraja tim nevoljama jer posljednji nesretnik je Mateo Mejia. Ozlijedio se na posljednjem treningu uoči susreta protiv Istre 1961. U početku nije bilo naznaka kako se radi o težoj ozljedi, čak je bilo govora kako će se vratiti u posljednjem kolu protiv Slaven Belupa, a onda - šok. Magnet je pokazao još jedno puknuće križnog ligamenta. Opus Arena kao da je ukleta i prokleta na više razina. Jednostavno nestvarno je sve što se Osijeku događalo ove sezone na planu ozljeda. Zašto je to tako? Za to će definitivno trebati dublja analiza jer se takve okolnosti jednostavno ne smiju gurnuti pod tepih i pripisati ih - spletu nesretnih okolnosti. Uzorak je jednostavno prevelik za paušalni pristup problemu. Čuješ, gledaš i ne vjeruješ. Jednostavno ne znamo što bismo drugo rekli.

Možemo se samo nadati kako je tom nevjerojatnom nizu zdravstvenih nevolja sada valjda došao kraj. Iako, možda bolje da to nismo ni izrekli...