Predstavljena sjećanja na Svjetski rat doktora znanosti iz Gunje
VINKOVCI
Predstavljanjem reizdanja knjige Antuna Vrgoča “Moje uspomene na Svjetski rat (1914. – 1920.)” u vinkovačkom Ogranku Matice hrvatske počeo je program 22. Dana Matice hrvatske u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Antun Vrgoč (rođen 1881. godine u Gunji, a umro 1949. u Zagrebu) bio je farmaceut, doktor znanosti i prvi dekan Farmaceutskog fakulteta. Za Prvog svjetskog rata bio je mobiliziran u austrougarsku vojsku, ranjen i zarobljen, a više od šest godina proveo je u zarobljeništvu u Sibiru. Nakon bijega vratio se u Hrvatsku i nastavio znanstveni rad. Bavio se i poviješću farmacije, posebice temama iz povijesti ljekarništva Hrvatske vojne krajine. Autor je prvoga modernoga hrvatskog udžbenika farmakognozije Uputa u farmakognoziju (1931.) i Farmakografije Banovine Hrvatske te ujedno Bosne i Hercegovine (1940.), a kao povjesničar ljekarništva najčešće je obrađivao teme o djelovanju ljekarnika i ljekarničke službe. U Hrvatskome muzeju medicine i farmacije čuva se rukopis Antuna Vrgoča – prijepis Šibenske ljekaruše iz 18. stoljeća.
Knjigu toga zanimljivog čovjeka predstavili su prof. emeritus, kemičar i farmaceut Nikola Kujundžić, povjesničar Hrvoje Sopta i suurednica knjige Božana Sliško.
Reizdanje je tiskano krajem prošle godine, a izdavačkoj kući Alfa predložili su ga prof. Nikola Kujundžić i njegov student, prof. Željko Marić.
- Knjiga je iznimno zanimljiva jer donosi svjedočanstvo čovjeka koji daleko od svjetla reflektora živi svoju svakodnevicu, suočava se sa svim izazovima koje nosi rat, a pritom nastoji učiti, nastoji istraživati, nastoji biti ono što u duši jest - znanstvenik. Činjenica je da je profesor Vrgoč doista u najtežim situacijama nastojao biti dobar čovjek i u tom smislu vjerujem da knjiga šalje znatno veću poruku od one koju jedna ratna priča može poslati.
O njemu se kao prvom dekanu Farmaceutskog fakulteta jako malo zna i stoga je ova knjiga još veća vrijednost. U trenucima kada se vratio iz rata i nastavio intelektualno djelovati u Hrvatskoj uloživši svoje najbolje godine, došle su neke druge promjene, došao je novi rat i njegovo djelo je na neki način stavljeno po strani. Ali evo, zahvaljujući profesoru Kujundžiću i vrijednim znanstvenicima, mislim da će to živjeti i dalje – rekla je Božana Sliško.
