Petar Pranjić najavljuje: Tražit ćemo reviziju korištenja novca od zakupa zemljišta
Seljaci su ogorčeni zbog neodržavanja lenija i pristupnih putova do svojih obradivih površina
Prihodi od zakupa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske dijele se između tri razine vlasti, pri čemu se najveći dio usmjerava lokalnoj zajednici.
Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, najviše novca pripada jedinicama lokalne samouprave, 50 posto, a ostatak ravnomjerno završava u državnom odnosno županijskom proračunu. Ta sredstva nisu namijenjena općoj potrošnji, već su namjenski prihodi. Općine i gradovi trebali bi ih koristiti isključivo za katastarsko-zemljišne izmjere, hidromelioracijske zahvate (navodnjavanje i odvodnju), uređenje ruralnog prostora i ruralnu infrastrukturu te druge aktivnosti vezane uz zaštitu i poboljšanje kvalitete poljoprivrednog zemljišta. Ako jedinice lokalne samouprave ne iskoriste ta sredstva namjenski u propisanom roku, obvezne su ih vratiti u državni proračun. Petar Pranjić, predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, kaže kako to sve skupa lijepo zvuči kada se čita a da u stvarnosti situacija i nije baš takva.
- Sve su češći pozivi ratara nezadovoljnih, primjerice, neuređenim poljskim lenijama i pristupnim putovima njihovim obradivim površinama. S jedne strane, lokalna samouprava ubire dio novca od zakupa državnog zemljišta, a s druge ih ne vraća tamo gdje to nalaže zakon - u poljoprivredu. Riječ je upravo o održavanju infrastrukture, nasipanju lenija i održavanju pristupnih putova, otresnica, kanalske mreže i slično. To je svedeno na minimum. Sa sigurnošću mogu reći da se u vezi s tim ne radi ništa. Sredstva se slijevaju u proračun, ali se koriste za nešto drugo. Ne znam jesu li u pitanju plaće ili neki drugi troškovi, no ne završavaju tamo gdje treba - tvrdi Pranjić, ponavljajući kako brojni ratari do svojih proizvodnih parcela vrlo teško prilaze. Prisjeća se kako su svojevremeno sami, o svom trošku, uređivali pristupne putove, ali sada je to postalo nemoguće.
- Ratarima je gorak ukus u ustima. Pod hitno ćemo tražiti reviziju i od Ministarstva zahtijevati da izvrši uvid u korištenje sredstava prikupljenih od zakupnina za poljoprivredno zemljište u državnom vlasništvu koja bi trebala biti investirana u poljoprivredu, nigdje drugdje. Od zakupa poljoprivrednog zemljišta u razne se proračune slijeva ne tako mali novac. Od tisuću eura općine dobiju 500, a po 250 država i županije. Lijepo je kada se u ruralni razvoj ulaže na način da se podupiru razne manifestacije i kulturno-umjetnička društva, ali ruralni razvoj znači i ulaganje u primarnu poljoprivrednu proizvodnju - kaže Pranjić.
Inzistirat će, dodaje, da ministar sazove koordinaciju čelnika jedinica lokalne samouprave kako bi se vidjelo tko, što i kako radi. Ako zatreba, slikovito ističe, neka se napravi revizija poput one u Hrvatskom skijaškom savezu. Predlaže da se po općinama osnuju odbori za poljoprivredu čiji bi zadatak, među ostalim, bio praćenje toka namjenskog novca.
