LEVANJSKA VAROŠ

Dok Hrvatska, ponajprije Zagreb, ovih dana zbraja štete od najnovijeg nevremena s vjetrolomom, još se osjećaju indirektne posljedice lanjskog, pa je tako Općina Levanjska Varoš na ime šumskog doprinosa u 2025. uprihodovala 40 posto manje od plana. Načelnik Slavko Tidlačka kaže - razlog je lanjski vjetrolom koji je opustošio brojne šumske predjele.

- Zbog toga je te godine smanjen plan sječe u odnosu na prije – kaže Tidlačka o “podbačaju” u odnosu na planirane prihode od šumskog doprinosa.

Namjenski je to prihod – za javnu infrastrukturu, koji toj lokalnoj zajednici nije nimalo beznačajan. Prema Zakonu o šumama, propisano je da su radi namjenskog korištenja i kontrole utroška sredstava šumskog doprinosa jedinice lokalne samouprave dužne donijeti program utroška sredstava tog doprinosa.

Zakonskim odredbama propisano je da se sredstva šumskog doprinosa uplaćuju na račun jedinice lokalne samouprave na čijem je području obavljena sječa šume i koriste se isključivo za financiranje izgradnje i održavanja komunalne infrastrukture. Tako je Općina Levanjska Varoš, stoji u Izvješću o prikupljenim i utrošenim sredstvima šumskog doprinosa za 2025. godinu, iznos šumskog doprinosa od gotovo 45.000 eura za prošlu godinu utrošila za sanacija nerazvrstane ceste Duboki dol – 28.100 eura, uređenje groblja u Breznici Đakovačkoj, za što je iz doprinosa za tamošnji parking i ogradu izdvojila 600 eura, te održavanje komunalne infrastrukture – nešto više od 16.200 eura. Takav raspored utroška sredstava Programom utroška sredstava šumskog doprinosa definiralo je varoško Općinsko vijeće na sjednici u prosincu 2024., a koje je iduće godine, u prosincu 2025., donijelo izmjene i dopune tog programa.

Obveznici plaćanja tog doprinosa na području te općine su Hrvatske šume, od kojih je Varoš lani uprihodovala nešto više od 11.300, te Sunčane šume, od kojih je taj JLS uprihodovao više od 33.500 eura.

- Našoj općini taj je doprinos solidan prihod. Prije je bio i puno veći, no nevrijeme koje je pustošilo šume prošle je godine učinilo je svoje, zbog čega je taj prihod smanjen. Bio je on i daleko veći kada su bile veće sječe. Pretežno ga koristimo za ceste jer imamo dosta nerazvrstanih cesta. Uređujemo tim sredstvima i poljske putove, šumske putove gdje prilaze imamo zajedno sa šumarima. Uređuju se time i kanali i sl. – kaže Tidlačka o važnosti šumskog doprinsa tom brdovitom i šumovitom dijelu Đakovštine na obroncima Dilja i Krndije.