DONJI MIHOLJAC- Kameni spoticanja na tri lokacije u Donjem Miholjcu, 20. 1. 2026.
MIHOLJŠTINA.INFO
22.1.2026., 7:20
SPOMEN NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

Kameni spoticanja na tri lokacije u Donjem Miholjcu

Postavljeni su za bračni par Kirschner, Mavra Ehrlicha i braću Polgar

DONJI MIHOLJAC

U Donjem Miholjcu svečano je postavljeno nekoliko kamena spoticanja (stolpersteina), spomenika žrtvama nacističkog režima. Počast žrtvama holokausta, uz članove njihove obitelji, odali su veleposlanik Države Izrael u RH Gary Koren, gradonačelnik Donjeg Miholjca Dražen Trcović sa suradnicima, predstavnici Židovske općine Osijek, Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust i PP-a Donji Miholjac te građani. Projekt je realiziran u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust i Židovske općine Osijek, uz potporu Grada Donjeg Miholjca, navodi se na portalu Miholjština.info.

Na inicijativu Mirjane Bakić, posljednje preživjele članice obitelji Erlich, u Kolodvorskoj ulici i na Trgu Ante Starčevića postavljeni su kameni spoticanja za Ljudevita i Margitu Kirschner, ugledne medicinske radnike, Mavra Ehrlicha, njezina strica, te Mladena i Zorka Polgara.

Prije same svečanosti gradonačelnik Dražen Trcović i veleposlanik Gary Koren održali su radni sastanak na kojem su razgovarali o mogućim oblicima suradnje između Države Izrael, Republike Hrvatske, Slavonije, ali i samog Grada Donjeg Miholjca, osobito u području poljoprivrede, navodnjavanja i sličnih projekata.

DONJI MIHOLJAC- Kameni spoticanja na tri lokacije u Donjem Miholjcu, 20. 1. 2026.gradonačelnik Dražen Trcović i veleposlanik Gary Koren

Dražen Trcović i Gary Koren

MIHOLJŠTINA.INFO

Veleposlanik Koren naglasio je da postavljanje kamena spoticanja ima dvostruko značenje. Prije svega, riječ je o tome da se pojam holokausta, koji je za mnoge apstraktan, učini konkretnim, jer se odnosi na stvarne žrtve i stvarne živote, obilježene upravo na mjestima s kojih su te osobe posljednji put otišle iz vlastitih domova. Kao drugo značenje naveo je činjenicu da će se svaki prolaznik zaustaviti i zapitati što ti kameni predstavljaju. Upravo zato postavljeni su u pločnik, a ne na zid – kako bi potaknuli razmišljanje o onome što se ovdje dogodilo.

DONJI MIHOLJAC- Kameni spoticanja na tri lokacije u Donjem Miholjcu, 20. 1. 2026.
MIHOLJŠTINA.INFO

Gradonačelnik Trcović istaknuo je važost događaja prije svega zbog žrtava koje su na ovom prostoru stradale na strahovit način, ali jednako tako i za nas koji danas ovdje živimo, kao i za buduće naraštaje, jer služe kao sjećanje i opomena na ono što se nikada ne smije ponoviti. Predsjednik Židovske općine Osijek, Damir Lajoš, naglasio je kako u brojnim mjestima u Slavoniji koja su nekoć imala židovsku zajednicu danas, nažalost, više nema preživjelih potomaka. Uglavnom su jedini preostali tragovi židovska groblja ili obilježja na mjestima gdje su se nalazile sinagoge. Lajoš je podsjetio i da su pripadnici židovske zajednice u prošlosti često davali značajan doprinos sredinama u kojima su živjeli. U razdoblju Austro-Ugarske, kada nisu smjeli posjedovati zemlju, mnogi su se bavili zanimanjima poput liječništva, odvjetništva i trgovine.

DONJI MIHOLJAC- Kameni spoticanja na tri lokacije u Donjem Miholjcu, 20. 1. 2026.
MIHOLJŠTINA.INFO

Mirjana Bakić, rođena u velikoj obitelji Ehrlich koja je nestala tijekom holokausta, rođena je u Donjem Miholjcu, a njezin otac i preci rođeni su u Mađarskoj. Naglasila je da je jedina preživjela iz svoje obitelji. Njezina obitelj izgubila je 64 člana. Bakić je podsjetila i na važnost zgrada i dvoraca koji su pripadali židovskoj obitelji Schlesinger, čiji su članovi uspjeli pobjeći.

DONJI MIHOLJAC- Kameni spoticanja na tri lokacije u Donjem Miholjcu, 20. 1. 2026.Na inicijativu Mirjane Bakić, posljednje preživjele članice obitelji Erlich

Mirjan Bakić

MIHOLJŠTINA.INFO

– Sjećanja su veoma bolna. To kamenje je i za Olgu Ćosić, rođenu Schlesinger, njezina muža Josipa i kći Zlaticu, obitelji Špicer, Weiss, Freiling, Schulhoff i puno ostalih obitelji. Moj stric Mavro odveden je u mali logor na uglu Zrinsko-frankopanske i Lisinske ulice, zatim u Tenje, pa u Auschwitz. U četiri sata ujutro 1942. vojnici NDH su ga premlatili tražeći i zlato koje on nije imao, jer je općina to već zaplijenila. Pobijeni su u Auschwitzu. Zihrona livraha svima njima – rekla je Bakić.

DONJI MIHOLJAC - Na mjestu nekadašnje trgovine  Spitzerovih danas je kino2026.

Na mjestu nekadašnje trgovine Spitzerovih danas je kino
 

MIHOLJšTINA.INFO

– Mladen i Zorko Polgar, za koje se polaže ovaj kamen, bili su samo djeca starosti 9 i 13 godina, ubijeni su 26. 8. 1942. u zloglasnom logoru Auschwitz. Toga dana na istom mjestu s njima ubijeni su i njihovi bližnji – majka Ruža Glasner-Polgar, bake i djedovi – Vilim i Julijana Polgar, Benhard i Katarina Glasner. Ostali članovi obitelji Polgar, Aleksandar i Nela i njihova kći Zlata, ubijeni su u Jasenovcu. Svi oni ubijeni su zbog svoje pripadnosti drugoj vjeri. Od cijele obitelji preživjeli su samo njihov otac Josip Polgar i Dragutin Glasner, ujak. Sestra Ružica i ja djeca smo preživjelog logoraša te je zbog toga ova moja inicijativa da se prisjetimo moje polubraće žrtava holokausta i tako ostavimo zauvijek spomen na njihovu sudbinu - kazao je Boris Polgar.

DONJI MIHOLJAC - Sinagoga snimljena 1921.

Sinagoga snimljena 1921.

MIHOLJšTINA.INFO

Počast žrtvama holokausta odana je i kod spomen ploče na zgradi DVD-a Donji Miholjac.

Liječnici, poduzetnici, veleposjednici...

Podsjetimo, u Donji Miholjac Židovi su se doselili u 19. stoljeću, 1930. bilo ih je oko 200. Godine 1860. osnovana je prva sinagoga, nova je izgrađena 1923. i postojala do 1941. Ljudevit Kirschner bio je liječnik, Bernard Glasner vlasnik tvornice za bojenje tkanina na Majuru, obitelj Polgar držala je banku, kinematograf, restoran i mlin na parni pogon, Spitzeri, Schlesingeri, Kerschneri i Glasneri bavili su se trgovinom mješovite robe. Poneki od njih ostavili su trag u Hrvatskoj i izvan Donjeg Miholjca, pa i u inozemstvu, npr. Hugo Ehrlich bio je znameniti arhitekt, autor stambenih zgrada u strogom centru Zagreba.

Braća Adolf i Filip Schlesinger kupili su imanje grofa Ladislava Mailatha i na njemu živjeli do 1941. godine, kada su od straha pred njemačkom okupacijom pobjegli. Obitelj danas živi u Ženevi i svakih pet godina okuplja se u Mađarskoj, a tada posjeti i Donji Miholjac.