Lani je u Belom Manastiru umrlih bilo 2,6 puta više nego rođenih
Naknadu za novorođenčad prošle je godine zatražilo 49 roditelja
BELI MANASTIR
Brojke o rođenim i umrlim stanovnicima Belog Manastira, zajedno s prigradskim naseljima, i nadalje su, kao i u većem dijelu Hrvatske, prilično zabrinjavajuće.
Lani je održano 2,6 puta više pogreba nego što je bilo novorođene djece, točnije isplaćenih naknada za novorođenčad. Isplaćene su, naime, 49 naknade (2024. godine dvije više), a u istom je razdoblju održan 131 pokop. Budući da je teško doći do podatka o broju novorođene djece, broj isplaćenih naknada za novorođenčad uzima se najrelevantnijom brojkom.
Više grobnih mjesta
- Podnošenje zahtjeva moguće je šest mjeseci od rođenja djeteta, pa će neki zahtjevi možda biti zaprimljeni tijekom siječnja ili kasnije za djecu rođenu krajem 2025. Stoga je teško precizno reći koliko je djece rođeno prošle godine - poručuju iz gradske uprave, dodajući kako se zahtjevi najčešće podnose u roku od mjesec dana, pa se ta brojka sigurno neće drastično povećati.
Podsjetimo, tijekom 2021. godine isplaćene su 52 naknade, godinu dana poslije 69, dok ih je 2023. godine isplaćeno 59. Iznos naknade po novorođenčetu je 530,89 eura, a ta je mjera samo jedna u nizu onih demografskih, čiji je cilj privući nove stanovnike, odnosno zadržati one koji prebivaju u jedinom baranjskom gradu. Istovremeno, pogreba je znatno više.
- Prošle godine obavljen je 131 pogreb, dok ih je pretprošle bilo 146 - kažu u Baranjskoj čistoći, tvrtki koja se skrbi o belomanastirskim posljednjim počivalištima (Katoličkom, Pravoslavnom i Novom groblju na području grada, te grobljima u Branjinu Vrhu, Šumarini i Šećerani). Gledajući posljednjih deset godina, broj pokopa na spomenutim grobljima je više-manje sličan, a prosjek je 133 godišnje, odnosno 11 mjesečno. Kako ističe direktor Baranjske čistoće, Damir Paulić, primjetna je relativna stalnost u apsolutnom iznosu broja pokopa, ali je u relativnom iznosu ipak riječ o povećanju jer je broj stanovnika sve manji. Podsjeća kako je na belomanastirskim grobljima pokopano 11.037 pokojnika, što je više od živućih stanovnika grada. Dokaz je to stagnacije sredine, za razliku od, primjerice, Zagreba, u kojem je omjer dvostruko veći na strani živih. Najviše pokopa i nadalje se obavlja na Katoličkom groblju (49), ali je trend porasta pokopa i na Novom groblju (36). Na Pravoslavnom groblju protekle su godine pokopana 24 pokojnika, u Branjinu Vrhu 16, a u Šumarini 6. Najveći broj pokopa održan je tijekom prošlogodišnjeg travnja (15), slijedi prosinac (13) te veljača, ožujak, srpanj i rujan (po 12). Najmanje je pokopa bilo u siječnju (7) te svibnju i studenom (po 9). Paulić naglašava kako je, prema projektu koji je naručio vlasnik, Grad Beli Manastir, riješen problem novih grobnih mjesta za duže razdoblje.
Plan radova
- Projektom je isplaniran dovoljan broj novih grobnih mjesta, koja su planirana prema fazama širenja. Grobna mjesta proširuju se strogo prema projektu, u kojem je predviđen i veći broj grobnih objekata kao što su aleje, parkovi, kapelice, opći spomenici, šetnice i drugo što predstavlja velike financijske izdatke koje je nemoguće osigurati prihodima iz grobne naknade koja je relativno niska, odnosno prihodima iz relativno malog broja pokopa (manje od 40) - tvrdi Paulić, podsjećajući kako je njegova tvrtka u proteklih sedam godina u groblja mnogo uložila. Izdvaja više od 3000 četvornih metara izgrađenih staza, parkirne prostore, zid s kolumbarijem ‘’Prince’’, aleje s križem, kovane kapije, sustav i opremu za razvrstavanje otpada, opremu u mrtvačnicama… U novoj godini planiraju provesti brojne popravke na postojećim objektima, isplanirati i izgraditi zid na sjevernoj strani Katoličkog groblja u Ulici Stjepana Stjepanova do zida ‘’Prince’’ te dijelu do vojarne… Paulić naglašava kako je za Upravu groblja problem ‘’višak’’ grobnih mjesta u odnosu na ona službeno evidentirana. Ističe kako je to posljedica različitih društvenih kretanja, odustajanja od grobnih mjesta zbog odseljavanja, manjka dokumentacije te činjenice da nasljednici preminule osobe zaboravljaju u ostavinskoj raspravi navesti grobno mjesto.
- Iz svega proizlaze takozvana napuštena grobna mjesta - kaže Paulić, podvlačeći kako se u rješavanju te problematike kroz upravni postupak polako uvodi red sukladno Zakonu o grobljima, a rezultat je blago povećanje broja grobnih mjesta.
