Mohovo: Vrijedno će nalazište biti zaštićeno i promovirano
Cijeli potez rimske granice koji se nalazi u RH bit će pod zaštitom UNESCO-a
MOHOVO
Zahvaljujući Goranu Popoviću, koji je u više navrata u rodnom Mohovu pronašao zub mamuta, te potom osnovao i udrugu Dolina mamuta, čiji je cilj gradnja prezentacijskog centra u tom mjestu, Mohovo je postalo prepoznatljivo na karti Hrvatske kao lokalitet bogate povijesti.
Cijela je priča nastavak dobila ove godine, kada su početkom travnja počela sustavna arheološka istraživanja rimske promatračnice na limesu, odnosno na granici Rimskog Carstva, koja je bila na Dunavu. Cilj je tih istraživanja otkriće lokaliteta i njegova buduća prezentacija, a u konačnici bi cijeli taj potez rimske granice u Hrvatskoj bio pod zaštitom UNESCO-a. Istraživanja financira Ministarstvo kulture i medija, a provodi ga Institut za arheologiju u suradnji s Muzejom grada Iloka i Gradskim muzejom Vukovar.
Novi tip nalazišta
Prema riječima Marka Dizdara iz Instituta za arheologiju, rimska je promatračnica nastala krajem drugoga i u trećem stoljeću.
- Sada istražujemo u Mohovu i na temelju prethodnih spoznaja dobivenih geomagnetskim snimanjima, provedenim prethodne dvije godine, pronađeni su ostatci rimske promatračnice iznad Dunava. U ovogodišnjoj smo kampanji istražili veći dio promatračnice i otkrili ostatke rimskih vojnih obrambenih jaraka dubokih više od 2,5 metara. U njima smo pronašli brojne nalaze koji pripadaju rimskim legionarima koji su bili u promatračnici i čuvali granicu. Promatračnica je bila od drva, jer smo pronašli ostatke ukopa za stupove gdje je bila podignuta - naveo je Dizdar i dodao kako je u promatračnici boravilo od osam do deset vojnika koji su čuvali prijelaz preko Dunava.
Istraživači su pronašli dijelove rimske vojne opreme i naoružanja, kao i keramičke predmete koji su im služili za pripremu i konzumaciju hrane, te ostatke životinjskih kostiju.
Dizdar je naglasio kako se radi o prvim sustavnim istraživanjima ovakvoga tipa arheološkog nalazišta u Hrvatskoj, odnosno ovakva nalazišta uopće nisu bila poznata.
- Slutili smo da postoje, a upravo ovaj program ima za cilj istraživanje i buduću prezentaciju ovakvih arheoloških nalazišta kako bi ona bila zaštićena i dostupna posjetiteljima - naglasio je i pojasnio kako ukopi dubokih jaraka širine veće od šest metara pokazuju da je promatračnica imala više faza.
Turistički sadržaj
Vojnici su na njoj čuvali prijelaz preko Dunava, s obzirom na to da je s druge strane početak Šarengradske ade, i taj im je dio bilo važno kontrolirati. S druge strane Dunava, na prostoru današnje Bačke, nalazila su se plemena koja su namjeravala prijeći granicu, a ono što se zna iz povijenih istraživanja jest da su tamo živjeli Sarmati.
- Buduće analize pokazat će čime su se točno rimski vojnici hranili, a posude nam pokazuju odakle su dobivali sva potrebna dobra za život na granici. Promatračnica je iznimno važna zato što se nalazi između dva vojna logora u kojima su bile stalne rimske posade; jedan je u današnjem Sotinu, drugi na prostoru gornjeg grada u Iloku, što nam pokazuje kako je i na prostoru hrvatskog Podunavlja postojao sustav čuvanja granice kakav se nalazi diljem Rimskog Carstva i to su značajne spoznaje - istaknuo je Dizdar.
Na upit koliko će trajati ovogodišnja istraživanja, odgovorio je kako će ih okončati pretkraj srpnja, a u dogovoru s Ministarstvom kulture i medija nastavak je planiran sljedeće godine.
- S obzirom na provedena geomagnetska snimanja slutimo da mlađa faza pokazuje nešto drukčiju strukturu i organizaciju promatračnice. Cilj nam je proširiti istraživanja, koja bi se provela u prvoj polovini 2026. godine. Po okončanju istraživanja namjeravamo lokalitet predstaviti javnosti, odnosno rekonstruirati izgled promatračnice i postaviti infoploču - rekao je Dizdar.
S budućim posjetiteljskim centrom u Mohovu vezanim uz mamute ovaj bi prostor između Vukovara i Iloka dobio još jedan zanimljiv turistički sadržaj.
