Svjetski dan srca u Osijeku će biti obilježen u nedjelju, 27. rujna, od 10 do 13 sati na trgu Ante Starčevića. Građani će se moći informirati o bolestima srca i krvnih žila, izmjeriti vrijednosti krvnog tlaka i šećera u krvi te se educirati o vještinama oživljavanja, a najmlađe će zabaviti maskota srca "Zdravko". Organizatori su Nastavni zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Udruga kardiovaskularnih bolesnika Osijek, Zavod za bolesti srca i krvnih žila Kliničkog bolničkog centra Osijek, Dom zdravlja Osječko-baranjske županije, Medicinska škola Osijek, Gradsko društvo Crvenog križa Osijek, Gradski savez za sportsku rekreaciju "Sport za sve" Osijek, CroMSIC udruga Medicinskog fakulteta Osijek, Ljekarne Srce – Ljekarne Osječko-baranjske županije i Zavod za hitnu medicinu Osječko-baranjske županije.

Za sve informacije o bolestima srca i cirkulacijskog sustava građanima će biti na raspolaganju liječnici kardiolozi Kliničkog bolničkog centra Osijek i specijalisti javnozdravstvene medicine NZJZ-a Osječko-baranjske županije. Svjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna, sa ciljem informiranja građana diljem svijeta o kardiovaskularnim bolestima. Od 2024. do 2026. godine World Heart Federation (WHF) vodi međunarodnu kampanju pod okvirom "Koristi srce za akciju" (Use Heart for Action). Cilj kampanje je osvijestiti građane o važnosti brige za zdravlje srca, ali i potaknuti donosioce odluka da zdravlje kardiovaskularnog sustava postave među prioritete javnog zdravstva. U 2026. godini kampanja "Ne propusti nijedan otkucaj" (Don't Miss a Beat) upozorava na prerane smrti od kardiovaskularnih bolesti diljem svijeta, ali i na njihov širi utjecaj na pojedince, obitelji i društvo. "Kardiovaskularne bolesti nisu samo vodeći uzrok smrti u svijetu, već predstavljaju i važan uzrok dugotrajnog narušavanja zdravlja i invaliditeta, pri čemu su ishemijska bolest srca i moždani udar među vodećim uzrocima invaliditeta. Njihove se posljedice ne zaustavljaju na pojedincu ni unutar zdravstvenog sustava. Posljedice uključuju troškove liječenja i rehabilitacije, gubitak radne sposobnosti i produktivnosti te financijsko opterećenje pojedinaca i obitelji. Bolest ili prerana smrt člana obitelji ima posljedice i za njegove bližnje, skrbnike i širu zajednicu. Upravo zato prevencija kardiovaskularnih bolesti, pravodobno prepoznavanje njihovih znakova i simptoma te dostupnost odgovarajuće zdravstvene skrbi nisu važni samo za sprječavanje prerane smrti, već i za očuvanje zdravlja i kvalitete života pojedinaca te dobrobiti njihovih obitelji i zajednice. Stanja koja utječu na srce ili krvne žile (poput srčanog udara, moždanog udara i zatajenja srca) svake godine ubiju oko 20 milijuna ljudi u svijetu. 80 posto preuranjenih smrti od kardiovaskularnih bolesti može se spriječiti, a uvođenjem malih promjena u naš stil života možemo bolje upravljati zdravljem srca i pobijediti kardiovaskularne bolesti", navodi voditeljica Službe za javno zdravstvo izv. prof. prim. dr. sc. Senka Samardžić, dr. med. specijalist javnog zdravstva.