Svjetski dan srca obilježava se već 25. godinu zaredom, a ovogodišnja tema „Svaki otkucaj je važan!“ podsjeća na milijune ljudi diljem svijeta koji prerano umiru od bolesti srca i krvnih žila.

U mnogim hrvatskim gradovima organizirani su besplatni pregledi na kojima su građani mogli provjeriti krvni tlak, razinu glukoze i kolesterola, izračunati indeks tjelesne mase, procijeniti vlastiti kardiovaskularni rizik te se savjetovati s liječnicima i nutricionistima o pravilnoj prehrani i važnosti tjelesne aktivnosti. 

Podaci Svjetske kardiološke federacije pokazuju da jedna od pet osoba prerano umre od kardiovaskularnih bolesti, a u Hrvatskoj su one već desetljećima vodeći uzrok smrtnosti. Samo 2024. godine od njih je umrlo više od 20 tisuća ljudi – gotovo 40 posto svih preminulih. Riječ je o bolestima koje su odgovorne i za gotovo četvrtinu svih prijevremenih smrti, a najčešće dijagnoze bile su ishemijska bolest srca i hipertenzivne bolesti. Unatoč padu smrtnosti posljednjih dvadesetak godina, Hrvatska i dalje bilježi veće stope od europskog prosjeka.

- Javnozdravstvenim akcijama poput Svjetskog dana srca upozoravamo građane na važnost prevencije. Bolesti srca i krvnih žila u najvećem broju slučajeva mogu se spriječiti. Redovitim mjerenjem krvnog tlaka, kontrolom šećera i masnoća u krvi te zdravim načinom života možemo značajno smanjiti rizik od smrtonosnih ishoda, naglasio je akademik Davor Miličić, upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.

Prevenciju i rano otkrivanje posebno ističe i dr. Ivana Portolan Pajić, predsjednica Upravnog odbora Zaklade: „Ovo je prilika da se građani jednostavno, brzo i besplatno upoznaju sa svojim zdravstvenim statusom i dobiju savjete stručnjaka. Prevencija je temelj zdravlja, a naš je cilj da što veći broj ljudi postane svjestan rizika i na vrijeme poduzme korake za zdraviji život.“

Hrvatska je, kao članica EU-a, pozvana razviti nacionalni plan za kardiovaskularno zdravlje. „To uključuje proširenje programa probira, poboljšanje pristupa terapijama i rehabilitaciji te smanjenje socioekonomskih i okolišnih čimbenika rizika“, zaključila je Portolan Pajić.