U Hrvatskoj je 2025. godine 16,5 posto odraslih bilo pretilo, što je gotovo jednako prosjeku Europske unije, koji je u toj godini iznosio 16,3 posto. Međutim, kada se pretilima pribroje osobe u kategoriji predpretilosti, gotovo šest od deset odraslih u Hrvatskoj ima indeks tjelesne mase od najmanje 25. Među muškarcima taj udio prelazi i 70 posto, pokazuju podaci Eurostata za 2025. godinu.

Razlike među članicama EU-a pritom su vrlo velike te je najviša stopa pretilosti zabilježena na Malti, gdje je pretilo 26,6 posto odraslih stanovnika. Slijede Latvija s 24,6 posto i Finska s 23,2 posto.

Na drugom kraju ljestvice nalazi se Italija, sa samo 7 posto pretilih odraslih, a slijede Grčka s 12,8 posto i Rumunjska s 12,9 posto. Hrvatska se sa 16,5 posto nalazi vrlo blizu europskog prosjeka, pa se po samoj stopi pretilosti ne ubraja među članice s najvećim vrijednostima.

Muškarci brojniji

Osječka magistra nutricionizma Iva Dorić, osnivačica online planera obroka “Okreni žlicu”, podatke prema kojima je 16,5 posto odraslih u Hrvatskoj pretilo, uz gotovo šest od deset odraslih s BMI‑jem od najmanje 25, ocjenjuje ozbiljnim javnozdravstvenim signalom.

Više od polovine odraslih stanovnika Europske unije ima tjelesnu masu koja ih prema indeksu tjelesne mase (BMI) svrstava u kategoriju predpretilosti ili pretilosti. Prema tim podacima 16,3 posto stanovnika EU-a u dobi od 18 godina i više bilo je pretilo, odnosno imalo BMI od najmanje 30. Još 35,4 posto bilo je u kategoriji predpretilosti, s BMI-jem od 25 do manje od 30, što znači da je ukupno 51,7 posto odrasle populacije EU-a imalo BMI od najmanje 25. Hrvatska se po samoj stopi pretilosti ne izdvaja znatnije od europskog prosjeka. U 2025. godini 16,5 posto odraslih u Hrvatskoj bilo je pretilo, tek 0,2 postotna boda više od prosjeka EU-a.

Međutim, još 42,7 posto odraslih u Hrvatskoj bilo je u kategoriji predpretilosti. Kada se te dvije skupine zbroje, proizlazi da 59,2 posto odraslih u Hrvatskoj ima BMI od 25 ili više, što je 7,5 postotnih bodova iznad prosjeka EU-a. Hrvatski Državni zavod za statistiku također u svom pregledu pokazatelja održivog razvoja za 2025. navodi stopu pretilosti od 16,5 posto.

Podaci po spolu otkrivaju još izraženiju razliku. Među muškarcima u Hrvatskoj 20,2 posto je pretilo, što znači da je svaka peta muška osoba pretila, a čak polovina, točnije, 51,4 posto u kategoriji predpretilosti. To pokazuje da ukupno 71,6 posto odraslih muškaraca u Hrvatskoj ima BMI od najmanje 25.

Kod žena je slika bitno drukčija. Pretilo je 12,8 posto odraslih žena, a 34,4 posto nalazi se u kategoriji predpretilosti, pa je ukupni udio žena s BMI-jem od najmanje 25 oko 47,2 posto.

Hrvatska se tako posebno izdvaja po razlici između muškaraca i žena. Na razini cijelog EU-a 17,4 posto muškaraca je pretilo, a 41,9 posto predpretilo, što zajedno daje 59,3 posto. U Hrvatskoj je odgovarajući udio među muškarcima 71,6 posto, odnosno više od 12 postotnih bodova iznad europskog prosjeka.

Kod žena je ta razlika znatno manja. U EU-u je 15,3 posto žena pretilo, a 29,3 posto predpretilo, odnosno ukupno 44,6 posto ima BMI od najmanje 25. Hrvatska je s 47,2 posto nešto iznad tog prosjeka, iako je sama stopa pretilosti među hrvatskim ženama niža od prosjeka EU-a.

Dorić činjenicu da je Hrvatska vrlo blizu prosjeku Europske unije ne smatra utješnom jer drži da je i europski prosjek visok.

- Više od polovine odraslih u EU-u živi s predpretilošću ili pretilošću. Posebno zabrinjava velik udio muškaraca s povišenom tjelesnom masom, jer pokazuje da problem nije vezan uz jednu dobnu skupinu ili pojedinca, nego uz način na koji danas živimo, radimo, krećemo se i hranimo - objašnjava osječka nutricionistica.

USTUPLJENA

Olakšati zdraviji izbor

Prema njezinu mišljenju pretilost nije isključivo posljedica “previše hrane” ili “premalo karaktera”.

- Riječ je o složenom, kroničnom stanju na koje istodobno utječu prehrambene navike, razina svakodnevnog kretanja, san, stres, genetika, lijekovi, hormonska i druga zdravstvena stanja, ali i cijena, dostupnost i marketing hrane. U praksi je najčešće riječ o kombinaciji: lako dostupna energetski gusta i ultraprocesirana hrana, velike porcije, zaslađena pića, prehrana “u hodu” i sve više vremena provedenog sjedeći stvaraju okruženje u kojem je održavanje zdrave tjelesne mase znatno teže - poručuje Dorić.

Ističe da, ako želimo približiti Hrvatsku zemljama s nižom stopom pretilosti, nije dovoljno ljudima samo reći da jedu manje i više vježbaju.

- Potrebno je olakšati zdraviji izbor, učiniti voće, povrće, mahunarke i kvalitetne osnovne namirnice dostupnijima i cjenovno prihvatljivijima; osigurati kvalitetnije obroke i prehrambenu edukaciju u vrtićima i školama, ograničiti marketing hrane bogate šećerom, soli i mastima prema djeci, unaprijediti jasno označavanje proizvoda te kretanje učiniti logičnim izborom na putu do posla (primjerice hodanje i bicikliranje) - objašnjava.

Na razini pojedinca, smatra, cilj ne bi trebao biti brza i restriktivna dijeta, nego nekoliko održivih navika - češće kuhati domaće jednostavne obroke od osnovnih namirnica, povećati udio povrća, voća, mahunarki i cjelovitih žitarica, smanjiti zaslađena pića i učestalost grickanja, te pronaći oblik kretanja koji se može ponavljati iz tjedna u tjedan.

I relativno skroman, održiv gubitak tjelesne mase kod osoba koje žive s pretilošću može poboljšati metaboličke pokazatelje i zdravlje a jednako je važno spriječiti daljnji porast tjelesne mase.

Navodi također da Italija može biti poticajan primjer, ali da ne postoji jedno prehrambeno pravilo koje objašnjava razliku među zemljama.

- Najveći učinak imaju dugoročne promjene okruženja, odnosno da zdrav izbor bude lakši, dostupniji i povoljniji od nezdravog - zaključuje magistra nutricionizma Iva Dorić, osnivačica online planera obroka “Okreni žlicu”.