Djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom sve je više u cijelom EU-u. Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) tom problemu posvetila osobitu pozornost - kaže prof. dr. sc. Darko Ropac, te u nastavku svoga priloga, piše:

- Provode se sustavna istraživanja u 33 zemlje europske regije, a mjerenja su obuhvatila više od 400.000 djece u dobi od šest do devet godina (u RH oko 2700). Rezultati su zabrinjavajući jer čak 30 % djece, češće dječaka, ima taj problem. Mi smo iznad prosjeka s 35 % takve djece. U RH je debelih (ITM > 30) dječaka čak 18 %, a djevojčica 12 %.

Razlog je tom problemu očit. Djeca unose više kalorija nego što ih tijekom dana potroše (sjedilački način provođenja slobodnog vremena). SZO preporučuje svakodnevno pet porcija voća i povrća, ali podaci pokazuju nešto posve drugo. U Europi u prosjeku 43 % djece konzumira povrće, a 34 % voće svakog dana. Tu je stanje u RH ispod prosjeka jer tek svako treće dijete jede svakoga dana povrće, a voće tek svako peto. Nalazimo se na samom začelju te negativne skale, uz Litvu, Maltu, Španjolsku i Gruziju.

Drugi je problem prekomjerno konzumiranje zaslađenih pića. Četvrtina djece u Europi konzumira takva pića više od tri puta tjedno, a u Hrvatskoj čak svako treće dijete (38 %). Problem je izraženiji među dječacima i onima čiji roditelji imaju niži stupanj naobrazbe (u RH gotovo 50 % djece roditelja s nižom naobrazbom).

JESTI ZDRAVO

Među ključnim čimbenicima nastanka debljine je manjak tjelesne aktivnosti, a pješačenje je temelj kretanja. U Europi oko 40 % djece ide u školu pješice ili nekim aktivnim prijevoznim sredstvom (romobil, bicikl - ne električni). Tu se možemo pohvaliti jer kod nas čak svako drugo dijete ide u školu pješice. Doduše, nije određena dužina tog kretanja, pa to ne mora imati osobito značenje jer je kod nas većina osnovnih škola u neposrednoj blizini.

DARKO ROPAC

Ustupljeno

Dakle, razlozi za nastanak debljine su višestruki, od prehrambenih navika, tjelesne aktivnosti i genetskih osobina do nezanemarivog utjecaja socioekonomskih čimbenika. Zašto ovaj problem izaziva takvu pozornost stručnjaka? Nedvosmisleno je dokazano da prekomjerna tjelesna masa i debljina u djetinjstvu negativno utječu na tjelesno i mentalno zdravlje djeteta, uspjeh u školi i kvalitetu života, te se u kasnijoj životnoj dobi povećava rizik od nastanka kroničnih bolesti. Zbog toga se s pravom ističe potreba snažnih intervencija i politika usmjerenih na smanjenje ovog problema.

Što se poduzima kod nas? Usmjerili smo se na promjenu prehrambenih navika djece uvođenjem besplatnih obroka u dječjim vrtićima i osnovnim školama. Nutricionisti su izradili prehrambene protokole. Za djecu predškolskog uzrasta u vrtićima su osigurana tri glavna i dva međuobroka. Pri tome su ključne smjernice pravilne prehrane učestalost obroka, makronutrijenti, vitamini i minerali i dnevni unos tekućine. Doručak je važan izvor energije za početak dana, a obroci slijede nakon 4 do 6 sati. Obrok treba osigurati adekvatan unos bjelančevina (meso, riba, jaja, mahunarke) i kvalitetnih masti. Posebno je važan unos vitamina A za imunitet, vid i razvoj kostiju. U cilju hidracije prednost uvijek treba dati čistoj vodi, a izbjegavati zaslađene sokove i gazirane napitke. Maštovitost onih koji kreiraju jelovnike i majstorija kuharica osiguravaju kvalitetnu i ukusnu hranu koju će djeca brzo prihvatiti. Kako često ističu specijalisti preventivne medicine u našim zavodima za javno zdravstvo, nažalost u školama često nije ponuđen školski obrok, što posljedično vodi nezdravim izborima poput brze hrane, koja je lako dostupna u okolini škole. Takva hrana ima veliku kalorijsku vrijednost te sadrži puno masti i koncentriranih ugljikohidrata, a malo minerala, vitamina i biološki vrijednih sastojaka. Za međuobrok djetetu je bolje ponuditi kod kuće pripremljen sendvič obogaćen salatom, voće, orašaste plodove, a izbjegavati kekse, čokoladu ili grickalice.

U svemu ovome gotovo da smo zanemarili ulogu obitelji. U modernom, ubrzanom svijetu sve je manje mogućnosti za zajedništvo obitelji. Jedan od osnovnih pokazatelja zajedništva je obiteljski objed. Gotovo da nema obitelji koja često sjeda u isto vrijeme za stol i objeduje, bilo da je riječ o doručku, ručku ili večeri. Uvijek je neki od članova obitelji u žurbi, nema vremena sjesti ni na trenutak. Odlazi u školu, ili rano na posao. Jede usput. Ako uopće nešto pojede, onda je to onako na brzinu (fastfood). Obitelji koje drže do zajedništva organiziraju zajednički ručak bar nedjeljom. Ovakav način života, uvijek u nekoj žurbi i nedostatku vremena, rekli bismo stresan, doveo je do pucanja brojnih unutarobiteljskih veza, a one su jako važne za psihički razvoj mladih članova, koji njihovim pucanjem gube brojne čvrste spone pripadanja. Stoga je zajednički objed od nesumnjivog značenja za psihički razvoj djece, za osjećaj pripadanja, zaštite i sigurnosti. U nedostatku takvog osjećaja mladi traže neke druge veze, koje mogu biti za njih pogubne.

JESTI S OBITELJI

Za psihičko značenje harmoničnog obiteljskog života znalo se odavno, a to su pokazala i brojna istraživanja. U novije vrijeme istraživači su utvrdili da osim psihičke dobrobiti obiteljsko zajedništvo, iskazano kroz zajednički objed, ima veliko značenje za normalnu tjelesnu težinu djece. Općenito je stajalište da su zajednički obiteljski obroci dobri za djecu u više aspekata, ali malo je dokaza o tome koliko su korisni u pomaganju djeci da ne postanu pretila. Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Pediatrics utvrdilo je da djeca koja redovito sjede s roditeljima tijekom objeda jedu više povrća i mršavija su od svojih vršnjaka koji nemaju takve životne navike.

Čini se da je odnos između prehrambenih navika djece i njihove težine puno složeniji od pukog unosa šećera i masnoća. Stoga zajednički obiteljski obroci imaju preventivni učinak kad je u pitanju rizik od pretilosti. Djeca jedu zdravo i nemaju problema s viškom kilograma. Roditelji, nemojte zanemarivati kućni odgoj svoje djece, a onda očekivati čuda od drugih institucija koje trebaju promijeniti loše životne navike djece kojima ste ih vi naučili.