Osijek je u osamdesetima imao sedam “gradonačelnika”, najpoznatiji je Ivica Fekete
Početkom 80-ih otvoreni stadion Gradski vrt, aerodrom i pješački most
Osamdesetih je Osijek imao čak sedam gradonačelnika ili, kako se tada nazivala ta funkcija, predsjednika Skupštine općine Osijek, i svi su, neizbježno, bili iz Saveza komunista Hrvatske.
Huber: Vodovod
Prvi je bio Ivica Fekete, koji je funkciju gradonačelnika obnašao od 1974. do 1982. Nakon njega svi su gradonačelnici imali mandate od samo jedne ili dvije godine. Od 1982. do 1983. gradonačelnik je bio Petar Anić, od 1983. do 1984. Milan Rajković, od 1984. do 1985. Željko Huber, od 1985. do 1986. Mirko Bojanić, od 1986. do 1988. Milutin Bede te od 1988. do 1990. godine Dragutin Badurina.
Među njima, Anić, Rajković i Bojanić najmanje su poznati jer su, kako se to kaže, uglavnom održavali hladni pogon. U vrijeme kada je Osijek bio gospodarski snažan, posebice kada je riječ o poljoprivredi, na čelno mjesto u grada došao je Milutin Bede, poznati agronom i stručnjak za oplemenjivanje bilja, koji je godinama radio i na razvoju novih sorta pšenice i kukuruza. Nakon što je otišao s mjesta gradonačelnika, uspješno se bavio poduzetništvom.
Dragutin Badurina, inače inženjer, bio je posljednji gradonačelnik u komunizmu i njegov je mandat obilježilo uvođenje višestranačja.
Jedan je od poznatijih osječkih gradonačelnika bio Željko Huber, ali ne toliko po svom radu na toj dužnosti koliko po tome što je bio dugogodišnji direktor Vodovoda, ali i nogometaš. Naime, Huber je u nekoliko navrata bio predsjednik NK Osijek, ali i HNS-a. Brinuo se za to, kako je zapisano, da NK Osijek dobije sve što mu je potrebno. Pod njegovim vodstvom grad Osijek dobio je moderan i funkcionalan vodoopskrbni sustav i mrežu odvodnje.
No najpoznatiji je bio Ivica Fekete, kojeg mnogi i danas smatraju jednim od najuspješnijih osječkih gradonačelnika 20. stoljeća.
Razloga za to itekako ima, jer upravo dok je on bio gradonačelnik Osijek je, uz ostalo, dobio pješački most, aerodrom, stadion Gradski vrt, a stanogradnja je bila u punom jeku, pa je prema nekim procjenama za njegova mandata izgrađeno 13 tisuća stanova.
Impresivne brojke
Nekad se gradonačelnike nije pratilo na svakom koraku, tako da je u novinama, pa tako i u Glasu Slavonije, zabilježeno samo nekoliko intervjua, i to u povodu tadašnjih državnih praznika, kada se uglavnom zbrajalo sve ono što je učinjeno te se iznosili planovi za budućnost.
Primjerice, 1985. godine, u povodu 40. obljetnice oslobođenja Osijeka, gradonačelnik Željko Huber dao je veliki intervju novinaru i uredniku Glasa Slavonije Miji Dimšiću, u kojem se, uz ostalo, pohvalio kako Općina Osijek bilježi najbrži društveni, gospodarski i kulturni razvoj. Uz ostalo, potkrijepio je to impresivnim brojkama, prema kojima je Osijek te, 1985. godine imao 110 tisuća stanovnika, 60 tisuća zaposlenih, 17.600 osnovoškolaca, brojna poduzeća zahvaljujući kojima je, primjerice, podmirivao 50 posto jugoslavenskih potreba za deterdžentom, 40 posto potreba za priključnim poljoprivrednim strojevim i čak 75 posto potreba za šibicama.
