Nikolaus Kriz: U Hrvatskoj je hrana kao nogomet, udarate iznad svojih mogućnosti
Hrvatski poljoprivrednici stvaraju upola manji pritisak na okoliš
Deset panela, brojni domaći i europski stručnjaci, aktualne teme i rasprave koje su pokazale da sigurnost hrane odavno više nije samo pitanje poljoprivrede – obilježili su dvodnevnu konferenciju FOODCOOLTOUR u Osijeku. Na dinamičnim, sadržajnim i slušateljima iznimno zanimljivim panelima otvorena su pitanja održivosti, samodostatnosti, europskih regulativa, plastike u hrani, uloge medija, povjerenja potrošača i strateškog pozicioniranja Hrvatske u promijenjenim globalnim okolnostima.
Hrana = sigurnost
Izvršni direktor Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) Nikolaus Kriz kazao je kako "hrana, ako nije sigurna, nije hrana".
- U Hrvatskoj je hrana kao nogomet, udarate iznad svojih mogućnosti. S obzirom na veličinu države, nacija ste koja je iznimno proaktivna. U posljednjih 13 godina jako ste proaktivni, želite biti dio nečega, igrate krucijalnu ulogu kako bi Europska unija bila efektivnija i bolja u ovom dijelu Europe - rekao je Kriz.
- Imamo jedan od najsigurnijih sustava hrane, a poruka koju želim poslati je da pokušamo prestati bacati hranu. Tada ćemo poštovati poljoprivrednike koji naporno rade kako bi proizveli tu hranu - dodao je.
Na panelu Između održivosti i stvarnosti: Green deal vs. real deal otvoreno je pitanje može li Hrvatska ispuniti europske ciljeve do 2050. godine. Državni tajnik Tugomir Majdak naglasio je da ambiciozni ciljevi održive poljoprivrede traže značajna ulaganja, a predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu Marijana Petir upozorila je da se u kreiranju europskih politika moraju uzeti u obzir različite početne pozicije država članica.
- Hrvatski poljoprivrednici stvaraju upola manji pritisak na okoliš nego poljoprivrednici iz drugih europskih zemalja. Više od 45 posto površine Hrvatske je zaštićeno, mi smo GMO free zemlja. Mi smo Green Deal postigli - rekla je Petir.
Ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu Hrvoje Hefer istaknuo je kako Hrvatska ima iznimno očuvana tla i da se od nje ne može tražiti jednako smanjenje upotrebe pesticida kao od zemalja koje ih znatno više upotrebljavaju. Naglasio je i potrebu za promjenom strukture poljoprivredne proizvodnje.
- Ključno je da prestanemo izvoziti pšenicu i počnemo izvoziti mlijeko, meso i pekarske proizvode. Da bismo u tome uspjeli, potrebni su nam kapaciteti jer tržište imamo, s obzirom na to da nismo samodostatni - poručio je Hefer.
STOP plastici!
Veliku pozornost izazvao je i panel o plastici u hrani, na kojem je Ivana Vinković Vrček s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada upozorila na prekomjernu uporabu plastike. Istaknula je kako se plastika danas upotrebljava zbog komfora, pohlepe i lijenosti, a problem posebno nastaje kada se razgrađuje u mikročestice i nanočestice, koje ulaze u okoliš i prehrambeni lanac.
- Dnevno, naime, proizvedemo 1,3 milijuna tona plastike, 1950-ih se toliko plastike proizvodilo na godišnjoj razini. Kada se plastika razvijala, nije se radila po principu da se predvidjelo što će se s tim proizvodom poslije učiniti - zaključila je Vinković Vrček.
