Na niskim temperaturama zraka, kakve su proteklih dana bile u cijeloj Hrvatskoj, posebno se moraju paziti kardiovaskularni bolesnici. Hladnoća može dodatno opteretiti srce i krvne žile, čak i kod ljudi koji inače nemaju nikakve kardiovaskularne smetnje. Pročelnica Zavoda za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Osijek, prof. dr. sc. Kristina Selthofer Relatić, dr. med., potvrdila je da tijekom hladnih siječanjskih dana bilježe povećan prijam pacijenata zbog kardiovaskularnih tegoba.

“Teško je reći u brojkama, ali definitivno postoji veliki rizik od akutizacije kroničnih smetnji ili pojava novih smetnji kod pacijenata koji dosad možda nisu znali da imaju neke predisponirajuće faktore za bolesti srca. Velik je to izazov za tu grupu bolesnika. Potencijalni ishodi kod njih mogu biti teži jer su naglo nastali", rekla je pročelnica.

Pojasnila je da su srce i krvožilni sustav jedan sustav koji reagira na sve promjene i ima svoje prirodne mehanizme kako bi održao normalnu regulaciju svih uključenih čimbenika. Čim se nešto mijenja, bilo da je preniska ili previsoka temperatura, ili da je riječ o drugim uvjetima poput velikog stresa, dehidracije ili drugih bolesti koje mijenjaju prirodne fiziološke mehanizme koje održavaju homeostazu, odnosno stabilnost organizma, automatski dolazi do narušavanja prirodne ravnoteže cijelog kardiovaskularnog sustava.

Samim time, istaknula je dr. Selthofer Relatić, hladnoća je važan čimbenik i ključni mehanizam kojim djeluje je vazokonstrikcija, odnosno sužavanje krvnih žila. Vazokonstrikcija je inače fiziološki mehanizam samih krvnih žila da se prilagode različitim okolnostima u kojima se organizam nađe. No kad su baš niske temperature, osobito kad već postoji predisponirajuća bolest srca, napose ateroskleroza krvnih žila, arterijska hipertenzija s kronično promijenjenim krvnim žilama, sindrom zatajivanja srca i/ili poremećaj koagulacijskog sustava, onda takva vazokonstrikcija može promijeniti fiziološku regulaciju, odnosno dovesti do patoloških, promijenjenih rizičnih okolnosti za pacijenta.

“Vazokonstrikcija je ključ koji mijenja reakciju krvnih žila i srca na sve te promijenjene okolnosti. Bili bolesni ili zdravi, kad je hladno, postoji šansa da smo možda dehidrirani, manje uzimamo tekućine nego ljeti. To stvara relativno neprirodno stanje za organizam, što može promijeniti rizik za trombogenost, odnosno nastanak krvnih ugrušaka. Manje se i krećemo, samim time dovodimo opet do potencijalno većeg rizika za trombogenost", pojašnjava liječnica.

U takvim uvjetima srčani mišić mora raditi više i pod većim tlakom. Zadatak mu je održavati cijeli sustav protiv tih promijenjenih okolnosti. To rezultira velikim opterećenjem na cijeli kardiovaskularni sustav i kod zdravih osoba, a osobito kod kardiovaskularnih bolesnika. Zato hladnoća može dovesti do različitih smetnji, bilo anginoznih ili akutnog srčanog udara i, nažalost, moguće nagle srčane smrti. Komplikacije se mogu javiti i u obliku aritmija, plućnih tromboembolija i pogoršanja sindroma zatajivanja srca. Pročelnica je kardiovaskularnim bolesnicima, ali i zdravim građanima, uputila savjete za hladne dane.

“Treba izbjegavati nepotrebno izlaganje hladnoći. Izlazak na niske temperature može izazvati veće opterećenje srčanog mišića zbog povećane energetske potrebe, što može biti problem u akutnim rekacijama vazokonstrikcije. Preventiva je najvažnija. Svi pacijenti koji imaju propisanu terapiju moraju je uzimati redovito i uz dodatno savjetovanje s liječnikom, a tko ima sklonost visokom krvnom tlakom, poželjno je da primjenjuje dijetetske mjere."

Dodaje i da je važna prilagođena odjeća i hidracija, jer i perspiracija (znojenje) kože također ima učinak na kardiovaskularni sustav.