OSIJEK 21. 02. 2018, KBC OSIJEK. KLINIČKI ZAVOD ZA TRANSFUZISKU MEDICINU, KBC OSIJEK. TRANSFUZIJA. BANK KRVI. Dr. MARINA SAMARDŽIJA. snimio GOJKO MITIĆ
GOJKO MITIĆ
7.6.2025., 11:00
VJERSKA UVJERENJA I/ILI PRAVILA STRUKE

Što ako pacijent zbog vjere ne želi tuđu krv?

KBCO: Ako bi nepoduzimanje terapijskog postupka ugrozilo pacijenta, liječnik nije u obvezi pridržavati se vjerskih pravila

Kada se pacijent na bolničkom krevetu suoči s hitnom potrebom za transfuzijom krvi, liječnički tim obično ne dvoji o tome, jer krv spašava život. No pripadnicima vjerske zajednice Jehovini svjedoci odluka je mnogo složenija. Zbog vjerskih uvjerenja transfuzija krvi, čak i u situacijama koje prijete životu, njima nije prihvatljiva.

Neodgodiva intervencija

Jehovini svjedoci vjeruju da biblijski zapisi zabranjuju unošenje krvi u tijelo, pozivajući se pritom na retke iz Starog i Novog zavjeta, poput Djela apostolskih, gdje se vjernicima savjetuje "uzdržavanje od krvi". Ta zabrana obuhvaća primanje pune krvi, ali i njezinih osnovnih sastojaka - eritrocita, leukocita, trombocita i plazme.

Za medicinske djelatnike to otvara niz pravnih, etičkih i praktičnih dilema. Kako poštovati pacijentovu autonomiju i vjersku slobodu a pritom osigurati najbolje moguće liječenje? Upitali smo Ravnateljstvo KBC-a Osijek što se u toj najvećoj zdravstvenoj ustanovi na istoku Hrvatske događa u situacijama kad neka osoba ne želi primiti transfuziju zbog vjerskih uvjerenja.

“Kada postoji potreba neodgodive medicinske intervencije, čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje pacijenta ili bi mu prijetila ozbiljna i neposredna opasnost od težeg oštećenja njegova zdravlja, nadležni liječnik nije u obvezi pridržavati se vjerskih pravila, nego je dužan postupiti prema pravilima svoje struke i primijeniti odgovarajuće i potrebne dijagnostičke odnosno terapijske postupke radi zaštite života i zdravlja pacijenta", objasnili su iz Ravnateljstva KBC-a.

Pojasnili su kako Zakon o zaštiti prava pacijenata propisuje da pacijent ima pravo prihvatiti ili odbiti pojedini dijagnostički odnosno terapijski postupak, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje pacijenta ili izazvalo trajna oštećenja njegova zdravlja.

Također, Zakon nalaže da za pacijenta koji nije pri svijesti, za pacijenta s težom duševnom smetnjom i za poslovno nesposobnog ili maloljetnog pacijenta, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije, suglasnost o prihvaćanju pojedinog dijagnostičkog ili terapijskog postupka potpisuje zakonski zastupnik pacijenta odnosno skrbnik.

Ako se zbog hitne situacije ne može dobiti ta suglasnost, pacijent će se podvrgnuti medicinskom postupku samo u slučaju kada bi zbog nepoduzimanja postupka bio neposredno ugrožen njegov život ili bi mu prijetila opasnost od težeg oštećenja njegova zdravlja. Postupak se može provoditi bez pristanka zakonskog zastupnika pacijenta odnosno skrbnika samo dok traje navedena opasnost.

Alternative transfuziji

Iz Kliničkog zavoda za transfuzijsku medicinu objasnili su alternative transfuziji krvi u liječenju Jehovinih svjedoka. Jedna od njih je autologna predonacija vlastite krvi, a taj sustav u KBC-u Osijek nije uspostavljen, pa se pacijenta upućuje u KBC Zagreb ako se smatra da je to najbolje rješenje. Kod kirurških i drugih većih zahvata u KBC-u Osijek provodi se intraoperativno prikupljanje krvi, a moguće je i upravljanje krvarenjem i anemijom s pomoću preoperativne normolemijske hemodilucije u operacijskoj sali. Tu su i perioperativna primjena željeza te farmakološka sredstva za zaustavljanje krvarenja koja nisu ljudskog podrijetla, primjerice traneksamična kiselina. 

PRESUDA EUROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

Ipak, iako hrvatski zakon kaže da se u slučaju neodgodive medicinske intervencije liječnici ne moraju pridržavati vjerskih pravila pacijenta, Europski sud za ljudska prava smatra drukčije. Tako je u rujnu 2024. presudio protiv Španjolske jer su ondje liječnici dali transfuziju krvi Jehovinoj svjedokinji protiv njezine volje, iako su joj time spasili život zbog krvarenja. Europski sud za ljudska prava, naime, kaže da sloboda izbora pojedinca mora imati prednost, čak i kada je život u pitanju. Tako je Španjolska morala toj pacijentici isplatiti 12.000 eura odštete i 14.000 eura za sudske troškove.