Borba protiv lažnih vijesti: Građani mogu slati članke o zdravlju na provjeru
Predstavljen je Priručnik za medije s alatima za provjeru informacija
Na Medicinskom fakultetu u Osijeku u četvrtak je u okviru projekta "Medicinski potvrđeno" održan okrugli stol i radionica za novinare "Kako se boriti protiv lažnih vijesti o zdravlju", na kojima je predstavljen Priručnik za medije s alatima za provjeru informacija vezanih uz zdravlje i medicinu.
medicinski-potvrdeno.com
Projekt "Medicinski potvrđeno" jedan je od prvih projekata u Hrvatskoj koji se bavi fact-checkingom, odnosno provjerom informacija u medijima vezanih uz zdravlje i medicinu. Provodi ga Medicinski fakultet u Osijeku, pod vodstvom šest profesora, u suradnji s medijskim partnerima i partnerima iz udruga pacijenata.
Medicinski fakultet u Osijeku u okviru tog projekta pokrenuo je portal medicinski-potvrdeno.com, na kojem se objavljuju komentari i provjere različitih medijskih objava, te se utvrđuje njihova točnost i usklađenost s načelima službene medicinske znanosti.
Voditeljica projekta, prof. dr. sc Ines Drenjančević, istaknula je kako se potreba za priručnikom pojavila kada su shvatili da su mediji preplavljeni lažnim, netočnim i malicioznim informacijama o zdravlju, koje znatno mogu ugroziti i osobno zdravlje, ali i zdravlje populacije.
- U priručniku se nalaze primjeri dezinformacija i načini na koji se one mogu prepoznati te izvori točnih informacija i načini na koji se njima može koristiti. Nadamo se da ćemo na taj način pomoći medijskim djelatnicima da probijemo taj začarani krug netočnosti koji se pojavljuju u medijima i da se napokon počnu objavljivati informacije koje su korisne za zdravlje - rekla je Drenjančević.
Napominje također da je projekt "Medicinski potvrđeno" ukupno vrijedan 200.000 eura i financiran iz poziva NextGenerationEU.
- Obuhvatili smo slavonske županije jer smatramo da moramo biti ishodište iz kojeg će krenuti ovako važan projekt za cijelu Hrvatsku. Projekt je na svome kraju, završavamo ga 31. kolovoza ove godine, nakon čega ćemo rezultate objavljivati na našoj mrežnoj stranici medicinski-potvrdeno.com, koju redovito ažuriramo i objavljujemo nove informacije o člancima koji su procijenjeni. Građanima omogućavamo da preko poveznice šalju svoje članke za koje žele da ih pregledamo i damo naše mišljenje - ističe Drenjančević.
Prema njezinim riječima, građani se javljaju s različitim upitima, ističe da je dobro što sami prepoznaju nešto problematično i traže mišljenje o tome, a s druge je strane velik problem kada se vidi iz kojih sve sfera dolaze dezinformacije.
- Riječ je o ozbiljnim stvarima, pitanja se kreću od lijekova, pogotovo lijekova vezanih uz kronične bolesti kao što su šećerna bolest, karcinomi, hipertenzija, do alternativnih terapija koje dolaze s linkova motiviranih financijskim interesom. Dobro je što ljudi prepoznaju kako to nije došlo od liječnika i zdravstvenih radnika i da na to reagiraju - zaključila je Drenjančević.
Kao novinarka koja je niz godina pratila zdravstvo, koordinatorica projekta, dr. sc. Nefreteta Zekić Eberhard smatra da za dezinformacije koje kruže o zdravlju nisu uvijek krivi službeni novinari, jer sada, kaže, imamo situaciju s društvenim mrežama i privatnim profilima. Da konačno kažemo što je točno, a što je netočno, bilo je nužno uključiti znanstvenu zajednicu, medicinsku struku.
Važna je edukacija
- Projektu je cilj da educira medije i medijske djelatnike kako prikupljati i plasirati informacije o zdravlju da bi one bile točne i vjerodostojne. Da ne bi mediji i stručnjaci sami ocjenjivali što je točno, a što nije, uključili smo i pacijente, odnosno udruge pacijenata, jer oni su konzumenti tih informacija, odnosno dezinformacija - objašnjava Zekić Eberhard, dodajući kako je šest profesora Medicinskog fakulteta u Osijeku, članova Dekanskog zbora, odabrano da analizira informacije objavljene u medijima.
Pročelnik Zavoda za kliničku mikrobiologiju KBC-a Osijek i budući dekan MEFOS-a, prof. dr. sc. Domagoj Drenjančević, podsjetio je da je pandemija COVID-19 bila izvor brojnih dilema i jedno od najizazovnijih vremena novije povijesti u medicinskom, ali i medijskom smislu.
- Svaka dezinformacija, bila ona slučajna ili namjerna, dovodi do pojedinačno lošeg ishoda, dovodi ljude u zabludu, stvara se klima nepovjerenja, izlazi iz okvira medicine i prelazi u okvire drugih društvenih područja, čime se gubi stabilnost sustava, pa i funkcionalnost svake zajednice - odlučan je Drenjančević, dodajući da je intenzitet tih dezinformacija trajao dugo, ali se nakon otkrića cjepiva znatno smanjio.
