Novinske redakcije ulažu vrijeme i novac u proizvodnju vijesti, fotografija i analiza, no u digitalnom okruženju sve je otvorenije pitanje tko se i pod kojim uvjetima smije koristiti tim sadržajem. Novi uvjeti poslovanja Mete ponovno su pokrenuli tu raspravu, osobito zbog mogućnosti automatiziranog prikupljanja materijala s internetskih stranica i njihove uporabe u razvoju digitalnih usluga.
Nakon kritika medijskih izdavača i pravnih stručnjaka kompanija koja upravlja Facebookom, Instagramom i WhatsAppom promijenila je sporne odredbe. Iz uvjeta je uklonila riječ "trenirati", koja je upućivala na upotrebu prikupljenih podataka za treniranje umjetne inteligencije, te navela da se sadržajem može koristiti za pružanje, razvoj i poboljšavanje oglašivačkih i poslovnih proizvoda.
Nieman Journalism Lab prvi je izvijestio da je prvotna verzija pravila dopuštala Meti automatizirani pristup sadržaju povezanih internetskih stranica, njegovo prikupljanje, analiziranje i pohranjivanje, piše Večernji list. Izdavače je zabrinula mogućnost da bi takve odredbe kompaniji mogle poslužiti kao osnova za upotrebu novinarskih tekstova i fotografija bez zasebnih licencnih ugovora.
Meta tvrdi da izmjene ne proširuju njezine postojeće ovlasti niti mijenjaju način na koji automatizirani alati pregledavaju internetske stranice. The Verge prenosi kako kompanija ističe i da se vlasnici stranica mogu koristiti datotekom robots.txt kako bi automatiziranim sustavima dali upute o pristupu svojim sadržajima. No stručnjaci upozoravaju da time dvojbe nisu otklonjene. Matt Topic, odvjetnik specijaliziran za medijsko pravo i intelektualno vlasništvo, smatra kako bi široko definirani poslovni proizvodi mogli obuhvatiti i alate UI-ja. Sličnu zabrinutost izrazio je James Grimmelmann, profesor digitalnog i informacijskog prava na Sveučilištu Cornell, istaknuvši da formulacije i dalje dopuštaju različita tumačenja te kako bi prikupljanje moglo obuhvatiti i sadržaj cijelih portala, donosi Večernji list.
U središtu spora je web scraping, odnosno automatizirano prikupljanje podataka s internetskih stranica. Takva praksa služi u različite legitimne svrhe, no pravni problemi nastaju kada se sadržaj zaštićen autorskim pravima upotrebljava bez odgovarajućeg dopuštenja ili druge pravne osnove. Izdavače posebno zabrinjava mogućnost da se njihovi materijali iskoriste za razvoj usluga koje korisnicima nude informacije bez potrebe da posjete izvorni portal.
Primjedbe na Metina pravila stigle su i od međunarodnih organizacija izdavača. Europsko vijeće izdavača pozvalo je europske institucije da razmotre moguće posljedice za autorska prava, ugovornu ravnotežu i tržišno natjecanje. Dodatni je problem položaj poslovnih korisnika koji se oslanjaju na Metine platforme za distribuciju sadržaja, a prema opisu spornih pravila nemaju jednostavnu mogućnost odbiti pojedine odredbe i pritom se nastaviti koristiti odgovarajućim uslugama.
Prema izvješću Reutersa od 22. listopada, organizacija Movement for an Open Web zatražila je od Europske komisije i britanskog tijela za tržišno natjecanje privremenu obustavu novih uvjeta. Upozorila je da bi Meta mogla prikupljati velike količine tuđeg digitalnog sadržaja za razvoj usluga umjetne inteligencije koje bi mogle konkurirati samim izdavačima. Britansko tijelo za tržišno natjecanje (CMA) potvrdilo je da je razgovaralo s Metom te da s kompanijom vodi hitne razgovore o spornim odredbama.
Novi uvjeti trebali bi stupiti na snagu 30. listopada. Do tada ostaje otvoreno hoće li Meta dodatno ograničiti ili pojasniti pravila. Za izdavače je ključno pitanje hoće li njihovi sadržaji biti zaštićeni od korištenja na koje nisu pristali.