Novinske redakcije ulažu vrijeme i novac u proizvodnju vijesti, fotografija i analiza, no u digitalnom okruženju sve je otvorenije pitanje tko i pod kojim uvjetima smije koristiti taj sadržaj. Novi uvjeti poslovanja Mete ponovno su pokrenuli tu raspravu, osobito zbog mogućnosti automatiziranog prikupljanja materijala s internetskih stranica i njihove uporabe u razvoju digitalnih usluga.

Nakon kritika medijskih izdavača i pravnih stručnjaka, kompanija koja upravlja Facebookom, Instagramom i WhatsAppom izmijenila je sporne odredbe. Iz uvjeta je uklonila riječ „trenirati”, koja je upućivala na korištenje prikupljenih podataka za treniranje umjetne inteligencije, te navela da se sadržaj može koristiti za pružanje, razvoj i poboljšavanje oglašivačkih i poslovnih proizvoda.

Kako javlja Večernji list, Nieman Journalism Lab prvi je izvijestio da je prvotna verzija pravila dopuštala Meti automatizirani pristup sadržaju povezanih internetskih stranica, njegovo prikupljanje, analiziranje i pohranjivanje. Izdavače je zabrinula mogućnost da bi takve odredbe kompaniji mogle poslužiti kao osnova za korištenje novinarskih tekstova i fotografija bez zasebnih licencnih ugovora.

Meta tvrdi da izmjene ne proširuju njezine postojeće ovlasti niti mijenjaju način na koji automatizirani alati pregledavaju internetske stranice. The Verge prenosi kako kompanija ističe i da vlasnici stranica mogu koristiti datoteku robots.txt kako bi automatiziranim sustavima dali upute o pristupu svojim sadržajima.

No stručnjaci upozoravaju da time dvojbe nisu otklonjene. Matt Topic, odvjetnik specijaliziran za medijsko pravo i intelektualno vlasništvo, smatra da bi široko definirani poslovni proizvodi mogli obuhvatiti i alate umjetne inteligencije. Sličnu zabrinutost izrazio je James Grimmelmann, profesor digitalnog i informacijskog prava na Sveučilištu Cornell, ističući da formulacije i dalje dopuštaju različita tumačenja te da bi prikupljanje moglo obuhvatiti i sadržaj čitavih portala, donosi Večernji list.

U središtu spora je web scraping, odnosno automatizirano prikupljanje podataka s internetskih stranica. Takva se praksa koristi za različite legitimne svrhe, no pravni problemi nastaju kada se sadržaj zaštićen autorskim pravima koristi bez odgovarajućeg dopuštenja ili druge pravne osnove. Izdavače posebno zabrinjava mogućnost da se njihovi materijali iskoriste za razvoj usluga koje korisnicima nude informacije bez potrebe da posjete izvorni portal.

Primjedbe na Metina pravila stigle su i od međunarodnih organizacija izdavača. Europsko vijeće izdavača pozvalo je europske institucije da razmotre moguće posljedice za autorska prava, ugovornu ravnotežu i tržišno natjecanje. Dodatni je problem položaj poslovnih korisnika koji se oslanjaju na Metine platforme za distribuciju sadržaja, a prema opisu spornih pravila nemaju jednostavnu mogućnost odbiti pojedine odredbe i pritom nastaviti koristiti odgovarajuće usluge.

Prema izvješću Reutersa od 22. listopada, organizacija Movement for an Open Web zatražila je od Europske komisije i britanskog tijela za tržišno natjecanje privremenu obustavu novih uvjeta. Upozorila je da bi Meta mogla prikupljati velike količine tuđeg digitalnog sadržaja za razvoj usluga umjetne inteligencije koje bi mogle konkurirati samim izdavačima. Britansko tijelo za tržišno natjecanje (CMA) potvrdilo je da je razgovaralo s Metom te da s kompanijom vodi hitne razgovore o spornim odredbama.

Novi uvjeti trebali bi stupiti na snagu 30. listopada. Do tada ostaje otvoreno hoće li Meta dodatno ograničiti ili pojasniti pravila. Za izdavače je ključno pitanje hoće li njihovi sadržaji biti zaštićeni od korištenja na koje nisu pristali ili će široko postavljeni uvjeti tehnoloških platformi i dalje ostavljati prostor za sporna tumačenja.