Nafta iz strateških rezervi članica Međunarodne agencije za energiju (IEA) donijet će vladama tek predah kako bi se mogle uhvatiti u koštac s inflacijom i posustajanjem gospodarstva. No, 400 milijuna barela bit će tek kap u moru ako se opskrba s Bliskog istoka uskoro ne normalizira, upozorava Reutersov kolumnist Ron Bousso.

IEA je u srijedu objavila da su 32 zemlje članice jednoglasno odlučile koordinirano na tržište plasirati 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi kako bi se tržište stabiliziralo u uvjetima rata u Iranu.

Članice agencije već su 2022. na tržište plasirale gotovo 183 milijuna barela u dvije faze, nastojeći osigurati opskrbu i zakočiti rast cijena nakon što je G7 uveo cjenovni limit za rusku naftu kako bi smanjio proračunske prihode za financiranje rata u Ukrajinu.

Kriza s kojom se svjetska tržišta nafte danas suočavaju toliko je duboka da je plasman 400 milijuna barela nafte iz rezervi nedvojbeno opravdan, iako ne bi bilo loše ni da su članice IEA-a odlučile otpustiti više barela, napominje Reutersov kolumnist.

Utjecaj tog poteza bit će ipak ograničen, s obzirom na razmjere poremećaja u opskrbi, naglašava Bousso.

Koliko dugo?

Iransko preuzimanje kontrole nad Hormuškim tjesnacem zbog američko-izraelskih napada blokiralo je isporuku 20 milijuna barela nafte dnevno, što čini otprilike petinu svjetske proizvodnje, podsjeća Reutersov kolumnist.

Kada se ta brojka uzme u obzir, najavljenih 400 milijuna barela iz rezervi više ne izgleda tako impresivno, zaključuje.

Nakon samo 11 dana rata manjak na tržištu dosegnuo je otprilike 220 milijuna barela, izračunao je Bousso. Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati nastoje dio izvoza preusmjeriti u luke izvan Perzijskog zaljeva, što bi trebalo donijeti tek blago olakšanje.

Hoće li otpuštanje barela iz rezervi u značajnoj mjeri stabilizirati tržišta ili će tek protegnuti manjak na dulje razdoblje ovisi prije svega o tome koliko će rat u Iranu i blokada Hormuškog tjesnaca trajati, upozorava Reutersov kolumnist.

Nepoznanice

Nekoliko ključnih pojedinosti o plasiranju barela iz strateških zaliha na tržište još nije otkriveno, a upravo su one nužne za procjenu mogućeg utjecaja tog poteza, piše Bousso.

Ključno je u kojem će trenutku bareli biti otpušteni na tržište, kojim tempom i gdje, tumači.

IEA je objavila da će njezine članice pojedinačno odlučivati kada će plasirati barele, a važno je koliko će brzo stići na tržište.

Tempo bi u najboljem slučaju mogao iznositi 1,2 milijuna barela dnevno, izračunali su stručnjaci JPMorgana na temelju dosadašnjih odluka IEA-e. U 2022. nafta iz rezervi pristizala je na tržište tempom od oko milijun barela dnevno.

Takvim tempom bareli iz rezervi nadoknadili bi tek djelić trenutno blokiranih isporuka, a tržište bi bilježilo ogroman manjak u opskrbi, napominje Reutersov kolumnist.

Gotovo je jednako važno i gdje će bareli biti plasirani, ističe Bousso.

Šok u opskrbi zasad se najviše osjeti u Aziji budući da je udio barela iz Perzijskog zaljeva u azijskom uvozu iznosio oko 60 posto. Rafinerije u regiji već su počele smanjivati preradu, a nekolicina zemalja već racionira prodaju goriva.

Azija na udaru

Japan je objavio da će već od 16. ožujka na tržište početi plasirati oko 80 milijuna barela iz državnih i iz rezervi kompanija, što pokriva otprilike 45 dana potrošnje. To bi japanskim rafinerijama trebalo donijeti trenutno i osjetno olakšanje, smatra Bousso.

SAD će otpustiti 172 milijuna barela iz rezervi, objavio je u srijedu ministar energetike Chris Wright. U slanim pećinama uz obalu Meksičkog zaljeva Washington trenutno drži oko 415 milijuna barela, manje od 60 posto ukupnih kapaciteta, prema podacima ministarstva energetike.

Međutim, rafinerijama u Aziji američki bareli možda neće puno pomoći. Tanker putuje s američke obale Meksičkog zaljeva do Azije od 40 do 60 dana, ovisno o ruti, više nego dvostruko dulje nego brodovi s naftom s Bliskog istoka.

Uz kašnjenja, rafinerijama će problem biti i znatno više vozarine. Cijena tankerskog prijevoza trenutno podiže cijenu barela za 10 do 12 dolara, što odgovara oko 12 posto vrijednosti tereta, prema Reutersovim izračunima. Prije rata udio vozarina iznosio je tek dva do tri posto.

Otpuštanje ima i svoju cijenu na dulji rok, upozorava Bousso.

Države će sada imati znatno manje rezerve ako se rat odulji ili eskalira, objašnjava.

IEA: Rat na Bliskom istoku izaziva najveći poremećaj u opskrbi naftom u povijesti

Rat na Bliskom istoku izaziva najveći poremećaj u opskrbi naftom u povijesti, objavila je u četvrtak Međunarodna agencija za energiju (IEA), dan nakon što je dogovorila puštanje rekordne količine nafte iz strateških zaliha kako bi se ublažili nestašica i nagli skok cijena.

Očekuje se da će globalna opskrba u ožujku pasti za osam milijuna barela dnevno, navela je IEA u svojem najnovijem mjesečnom izvješću o tržištu nafte – što je volumen jednak gotovo osam posto svjetske potražnje – zbog blokade Hormuškog tjesnaca, uskog kanala uz iransku obalu, otkako su SAD i Izrael 28. veljače počeli zračne napade na Iran.

Izgledi IEA-e, koja savjetuje industrijalizirane zemlje, u suprotnosti su s njezinim ranijim upozorenjima o znatnom suficitu na tržištu za prvo tromjesečje 2026. godine.

Agencija je ipak dodala da bi opskrba mogla porasti u travnju jer neki proizvođači iz Perzijskog zaljeva koriste alternativne izvozne rute kako bi zaobišli Hormuški tjesnac te je navela da će na razini cijele godine proizvodnja i dalje rasti brže od globalne potražnje.

Smanjena proizvodnja u Zaljevu 

Cijene nafte porasle su u četvrtak jer je Iran pojačao napade na naftna i transportna postrojenja diljem Bliskog istoka, što je potaknulo strah od dugotrajnog sukoba i nastavka prekida protoka nafte kroz tjesnac.

Sirova nafta tipa Brent, koja je u ponedjeljak dosegla 119,50 dolara po barelu, što je njezina najviša razina od sredine 2022. godine, u četvrtak je porasla za pet posto na nešto manje od 97 dolara po barelu.

Zemlje Perzijskog zaljeva, uključujući Irak, Katar, Kuvajt, Ujedinjene Arapske Emirate i Saudijsku Arabiju, smanjile su ukupnu proizvodnju nafte za najmanje 10 milijuna barela dnevno zbog sukoba, objavila je IEA, dodajući da će se bez brzog ponovnog uspostavljanja brodskih tokova ti gubici povećati. 

Za povratak u normalu bit će potrebni tjedni, u nekim slučajevima i mjeseci.

"Za povratak obustavljene proizvodnje nafte na razine prije krize bit će potrebni tjedni, a u nekim slučajevima i mjeseci, ovisno o stupnju složenosti polja te vremenu potrebnom za povratak radnika, opreme i resursa u regiju", priopćila je agencija.

Tržišta u krizi

IEA je u srijedu pristao pustiti rekordnih 400 milijuna barela nafte iz strateških zaliha zemalja članica kako bi se suzbili skokovi cijena od početka rata protiv Irana.

Izvršni direktor IEA-e Fatih Birol, govoreći u Istanbulu, rekao je da je odluka agencije već imala "snažan utjecaj" na energetska tržišta koja se nalaze u "iznimno kritičnom razdoblju". Odbio je odgovoriti na pitanje o dnevnom tempu puštanja nafte iz zaliha.

Bliskoistočna kriza također je smanjila potražnju za naftom jer zrakoplovne tvrtke otkazuju letove, navela je IEA, dok nesigurniji ekonomski izgledi i više cijene predstavljaju rizik za prognozu potražnje.

Očekuje se da će svjetska potražnja tijekom ožujka i travnja biti oko milijun barela dnevno niža od ranijih procjena, navela je IEA.

Za cijelu 2026. godinu očekuje se porast svjetske potražnje za 640.000 barela dnevno, što je 210.000 barela dnevno manje u odnosu na prethodnu prognozu i otprilike polovina stope koju je u srijedu predvidjela organizacija proizvođača nafte OPEC.

Ipak se očekuje brži rast opskrbe od potražnje 

Unatoč rezovima u proizvodnji u ožujku, agencija i dalje očekuje da će u 2026. godini opskrba naftom u prosjeku rasti brže od svjetske potražnje.

Svjetska opskrba porast će za 1,1 milijun barela dnevno, objavila je IEA, što je pad u odnosu na 2,4 milijuna barela dnevno koliko se očekivalo prošlog mjeseca.

Sveukupno, prognoze IEA-e impliciraju da će opskrba u 2026. biti veća od potražnje za 2,46 milijuna barela dnevno, što je smanjenje u odnosu na višak od 3,73 milijuna barela dnevno iz prošlomjesečnog izvješća.

Nastojanja Saudijske Arabije i UAE-a da koriste izvozne rute koje zaobilaze Hormuški tjesnac postojano se intenziviraju, navela je IEA, te su među planovima koji bi mogli pomoći u djelomičnom nadoknađivanju gubitaka i osigurati porast globalne opskrbe naftom od travnja do lipnja.