Nakon eliminacije ajatolaha Hamneija požar sukoba širi se nesmiljenom brzinom cijelim Bliskim istokom. Rakete i dronovi gotovo bez prestanka pogađaju ciljeve u Izraelu, UAE-u, Kuvajtu, Bahreinu i Saudijskoj Arabiji, a Iran je sada u sukob uvukao i Hezbolah, svog pulena s juga Libanona.

Oni su masovnim raketnim udarima napali Izrael, koji je pak odgovorio silovitim zračnim udarima po položajima te islamističke, uz Iran blisko vezane organizacije u Libanonu, a IDF se sprema i na kopneni prodor preko granice. Rat je dospio i do same Europske unije jer je Iran lansirao nekoliko bespilotnih letjelica prema RAF-ovoj bazi Akrotiri na Cipru, no samo jedna je pogodila cilj, a ostali su dronovi presretnuti i srušeni.

Istovremeno, iranski udari počeli su očito sa širenjem liste ciljeva, a na meti više nisu samo "američke baze u regiji" nego i energetska postrojenja zemalja Bliskog istoka. Tako su u Saudijskoj Arabiji dronom pogođena i zapaljena postrojenja njihove najveće rafinerije nafte Ras Tanura, kojom upravlja Aramco. Rafinerija je privremeno obustavila rad iako je požar stavljen pod kontrolu, a Katar je objavio kako zaustavlja proizvodnju i isporuku LNG-a, odosno prirodnog ukapljenog plina. IRG pokušava potpuno blokirati Hormuški tjesnac, a najmanje tri su tankera u blizini Tjesnaca u posljednja 24 sata pogođena raketama i zapaljena. Raketom je pogođen i tanker usidren u luci Bahrain, no požar je relativno brzo ugašen.

AFP

Blokada Tjesnaca

Upravo je blokada Hormuškog tjesnaca u ovome trenutku jedno od ključnih pitanja i jedna od metoda kojom Iran pokušava nanijeti ostatku svijeta što je moguće veću štetu. Upravo zbog toga američke snage potopile su najmanje devet iranskih brodova u blizini Hormuškog tjesnaca, no IRG taj uski morski prolaz, širine samo 33 kilometra, ugrožava i bespilotnim letjelicama, protubrodskim raketama, ali i napadima malih ali iznimno brzih patrolnih čamaca koji na more izlaze iz uporišta u blizini Bandar Abbasa.

I Iran trpi nesmiljene i žestoke napade. Izraelsko ratno zrakoplovstvo je, uz udare kojima Izrealci i SAD gotovo bez prestanka tuku Teheran i sve veće gradove, izvelo i jak napad na iranski glavni grad, a cilj je, uz komunikacijska i infrastruktruna čvorišta, položaje protuzračne obrane i raketna postrojenja, bilo i sjedište obavještajne službe. Tu je smaknut šef te iranske službe, a u Bejrutu je raketiran i eliminiran šef obavještajne službe Hezbolaha.

Iako je Iran u potpunom informacijskom pomračenju, IRG pokušava spriječiti svaki pokušaj eventualnih prosvjednika da iziđu na ulice i organiziraju demonstracije. Većina korisnika mobilnih telefona, koji u Iranu još uvijek rade, dobila je SMS poruke da će svaki potez koji ugrožava sigurnost biti smatran izravnom suradnjom s neprijateljem te da će na prosvjede odgovoriti vatrom. Sljedeći SMS pozvao ih je da policiji i snagama sigurnosti prijave svakog tko agitira za pokretanje prosvjeda, nazivajući ih izdajicama i stranim agentima. Nervoza i napetost na svim su stranama sve veći i veći. Tako je kuvajtska protuzračna obrana srušila tri američka zrakoplova F-15, zamijenivši ih za iranske bespilotne letjelice. To je prvi put u povijesti da je F-15 srušen u borbi, a u uporabi su od 1972.

AFP

Povlačenje vojnika

Cijeli sukob sve je napetiji i politički. Dok su Rusija i Kina osudile američko-izraelski napad na Iran, Velika Britanija dopustila je SAD-u korištenje svojome bazom na Cipru za lansiranje protuzračnih raketa kojima se obaraju dronovi koji lete k Izraelu. Španjolska je pak zabranila SAD-u korištenje bazama na svom teritoriju. Njemačka je neodlučna, a kancelar Mertz je ustvrdio da neće "pridikovati" saveznicima. Uostalom, kaže, unatoč nekim sumnjama, dijele zajedničke ciljeve.

Predsjednik RH Zoran Milanović poručio je kako Hrvatska mora voditi računa prvenstveno o interesima i sigurnosti svojih građana, posebice jer sukob nije izazvala i od njega može imati samo štete. "Vodeći brigu o sigurnosti hrvatskih vojnika u misijama u zemljama Bliskog istoka, odlučio sam o povlačenju sedmorice vojnika iz Iraka i jednog iz Libanona te zapovjedio načelniku Glavnog stožera OSRH da odmah pokrene te aktivnosti. Pozivam Vladu RH da u okviru svoje nadležnosti poduzme sve potrebne mjere radi zaštite i povratka hrvatskih građana koji su se zatekli na tom području", priopćio je.

Rat se nastavlja nesmiljenom žestinom, znakova smirivanja nema na vidiku. Uostalom, i sam je predsjednik Trump najavio kako će borbene operacije na tom području trajati još najmanje četiri tjedna.

AFP

Mehrdad Khameneh, iranski redatelj: Hamnei je bio krvoločna osoba, no ovo je dio davno skovanog plana

Dok svijet prati novu eskalaciju sukoba nakon napada SAD-a i Izraela na Iran, otvara se pitanje mogu li salve američko-izraelskih projektila i dronova zaista slomiti iranski režim i Irancima donijeti slobodu i demokraciju. Odgovor na to pitanje potražili smo od iranskog redatelja Mehrdada Khameneha, koji sa suprugom Shirin Mirzanejad od lipnja prošle godine živi u Salima na Dugom otoku.

- U iranskom društvu neće biti nikakve bitne promjene sve dok se unutar društva ne dogodi socijalna revolucija. Preostaje samo nadati se da se snage koje još uvijek postoje unutar društva mogu ujediniti i izvući iz ovog konflikta nešto dobro za iranski narod - govori Khameneh.

Alija Hamneija opisuje kao jednu od najgorih i najkrvoločnijih osoba iranske povijesti. "Prije mjesec dana naredio je ubojstvo 12.000 ljudi na ulici, a tijekom COVID-a zabranio je uvoz cjepiva - samo zbog toga umrlo je 100 tisuća ljudi", kaže. Ubijeni ajatolah, kako ističe, nije mario za interese iranskog naroda, a za njih sasvim sigurno, dodaje, ne mare ni Izrael ni SAD. Podsjeća na lanjski 12-dnevni rat, koji je njega i suprugu i natjerao da se skrase u Hrvatskoj. I onda su Izrael i SAD napali Iran kako bi spriječili razvoj nuklearnog oružja, a Trump je nakon primirja zaključio da su u napadima "potpuno uništena" nuklearna postrojenja.

- Ako se sjećate, prije šest mjeseci Trump je govorio da su uništili sve nuklearne baze i da više nema problema, a sad s istim izgovorom počinju novi rat. Izrael i SAD žele samo kapitulaciju, njih nije briga za Irance. Vidimo što se događa u Siriji, što se dogodilo u Iraku, u Afganistanu..., svagdje gdje su Amerikanci ušli s opravdanjem borbe za demokraciju, oni su stvorili najgoru moguću situaciju za narod. Rat je najgore što se može dogoditi za progres u društvu, za demokraciju, za slobodu. Kad je rat, prioritet je borba za život - ističe.

USTUPLJENO

Prema Khamenehu, ovaj napad dio je davno skovanog geopolitičkog plana. "Izrael prije svega ne želi Iran kao jaku državu koja bi mu mogla suprotstaviti svoje ciljeve, njemu je u interesu da Iran bude slomljen. Namjera im je iz korijena promijeniti sliku Srednjeg istoka", kaže. Ne treba pritom zaboraviti, dodaje, da i Izrael i SAD imaju svoje unutarnje probleme te da i jednima i drugima ovaj sukob ide u prilog.

- Netanyahu ubrzo ima izbore i ovim napadima zapravo pokušava zaraditi političke poene. Trump se također suočava s velikim problemima u SAD-u. Ovaj napad koji je orkestrirao bio je apsolutno protuustavan, samovoljno je to napravio i morat će odgovoriti zbog kojeg se razloga na to odlučio. Ima Trump i drugih velikih problema unutar svoga društva, ne treba zaboraviti na probleme s Epsteinovim dosjeima i ovo je jedan od načina da pozornost s unutarnjih problema preusmjeri izvan SAD-a - zaključuje Khameneh.

Mario Zorović predsjednik CROSMA: Hrvatski pomorci neozlijeđeni u napadu dronova na saudijsku luku

Deset hrvatskih pomoraca koji su se u ponedjeljak ujutro našli u saudijskoj luci Ras Tanura u vrijeme napada iranskih dronova nije ozlijeđeno i, prema informacijama dobivenima od brodara, u dobrom su stanju, potvrdio je Mario Zorović, predsjednik Hrvatske udruge posrednika pri zapošljavanju pomoraca (CROSMA).

Hrvatski pomorci u luci su se zatekli kao članovi posade tankera, a, prema informacijama saudijskih vlasti, koje prenosi Euronews, sve dronove presrela je i oborila protuzračna obrana smještena oko te najveće saudijske luke za ukrcaj nafte. Zorović ističe kako zasad nema informacija od brodara ni da je bilo koji hrvatski pomorac na bilo koji način ozlijeđen u ratnim operacijama na području Zaljeva.

- Od svih članica udruge prikupljamo podatke o točnom broju pomraca na tom području, a u utorak ćemo održati sastanak s predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, s kojima ćemo, kao i s brodarima, aktivno raditi na nalaženju rješenja za situaciju u kojoj su se pomorci zatekli - rekao je Zorović.

Na području Perzijskog zaljeva nalaze se vjerojatno stotine pomoraca i zaposlenih na off-shore platformama, kao i drugoj infrastrukturi vezanoj uz transport nafte i prirodnog plina, procjenuje Neven Melvan, glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske (SPH).

- Uz članove posade na brodovima i platformama, imamo i problem ljudi koji su se zatekli na aerodromima u nekoj od zemalja pogođenoj sukobima, prilikom putovanja na brod odnosno platformu ili povratku kući. Nekolicina nam se javila, ti su ljudi sada doslovno zatočeni na aerodromima, jer nema nikakvih letova. Brodarske kompanije aktivno rade na tome da se organizira nastavak njihova putovanja - kaže Melvan. Uputio je poziv Ministarstvu za sazivanje Stožera za koordinaciju aktivnosti u slučaju ugroze hrvatskih brodova i hrvatskih pomoraca u međunarodnoj plovidbi, tijela u kojemu, uz predstavnike Ministarstva i Sindikata sudjeluje i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, Hrvatska udruga brodara Mare Nostrum te CROSMA.

- Sigurnost i dostojanstvo hrvatskih pomoraca, kao i pravovremena i organizirana repatrijacija u kriznim situacijama, moraju biti prioritet svih nadležnih tijela - zaključuje.

Iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture odgovoreno nam je kako ne raspolažu ukupnim brojem potencijalno ugroženih hrvatskih pomoraca, prvenstveno zbog dinamičnosti situacije na terenu te činjenice da se podatci o kretanju i angažmanu pomoraca kontinuirano mijenjaju, a u većini slučajeva hrvatski pomorci ukrcani su na brodove koji viju stranu zastavu. Kažu kako se održava kontakt s hrvatskim brodarskim kompanijama, odnosno praćenje brodova pod hrvatskom zastavom, od kojih ni jedan trenutno nije na području Perzijskog zaljeva.