Europska komisija predložila je u srijedu “dosad najambiciozniji” prijedlog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2028. do 2034. u visini od dva bilijuna eura.

“Sljedeći VFO bit će najambiciozniji koji je dosad predložen. Fleksibilniji je, transparentniji i više strateški”, izjavila je predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

Ukupan iznos proračuna za razdoblje od 2028.-2034. predložen je u iznosu od dva bilijuna eura (dvije tisuće milijardi). U taj iznos uključena su i sredstva za vraćanje kredita koje je Unija podigla za oporavak od pandemije. Bez sredstava za otplatu duga proračun iznosi 1.816 bilijuna eura.  Otplata duga započinje 2028. i troškovi kamata i glavnice procjenjuje se na 25 do 30 milijardi godišnje.

Iznos od dva bilijuna eura čini 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). Sadašnji VFO iznosi 1,13 posto BND-a, ali kada se oduzmu sredstva za otplatu kredita podignutih za oporavak od pandemije, onda je preostali iznos jednak 1,15 posto BND-a, dakle vrlo skromno povećanje u odnosu na sadašnji VFO.

Najveći dio proračuna, 48 posto, odnosno 865 milijardi odnosi se na nacionalne i regionalne planove o partnerstvu, preko kojih će svaka država članica dobiti svoju financijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost. Za svaki državu članicu bit će stavljen na raspolaganje određeni iznos na temelju nekoliko kriterija od kojih je najvažniji stupanj razvijenosti. Svaka članica trebat će napraviti svoj nacionalni plan investicija i reformi kako bi mogla povlačiti ta sredstva, a novci će se isplaćivati kako se budu ispunjavali ciljevi i ključne etape iz tih planova, slično kao što je slučaj s instrumentom EU sljedeće generacije.

U to su uključena sredstva za koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalna politika, sigurnost hrane, migracije i unutarnja sigurnost. 

U prethodnim višegodišnjim proračunima na koheziju, to jest za razvoj siromašnijih regija i za poljoprivredu otpadalo više od dvije trećine proračuna. 

Unutar ovoga iznosa od 865 milijardi, za potpore poljoprivrednicima i ribarima osigurano je minimalno 302 milijarde eura, za najsiromašnije regije minimalno 218 milijardi. Riječ je o minimalnim sredstvima koja su zajamčena za te svrhe, a ona mogu biti veća ovisno o nacionalnim planovima.

U sadašnjem VFO za razdoblje 2021.2027. za izravna plaćanja poljoprivrednicima osigurano je 291 milijarda eura po sadašnjim cijenama, a za ruralni razvoj 95,5 milijardi.

Za koheziju je u sadašnjem VFO-u predviđeno 392 milijarde eura.

Druga najveća stavka 23 posto proračuna, 451 milijardi eura otpada na Fond za konkurentnost koji namijenjen za inovacije, za investicije u otpornost, sigurnost, obrambenu industriju i svemir. Unutar toga fonda, 131 milijarda je namijenjena isključivo za investicije u obranu i svemir.

Treća velika stavka je Globalna Europa, 11 posto proračuna, 200 milijardi eura. Iz toga fonda financirat će se, između ostaloga, i pomoć za zemlje kandidatkinje. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen je rekla da će se u slučaju da dođe do proširenja EU-a u tom programskom razdoblju ići na reviziju proračuna.

Za Ukrajinu je kao izvanproračunsku stavka predviđeno 100 milijardi eura.

U proračunu je predviđen posebni mehanizam za krizne situacije u visini do 400 milijardi. Ta će se sredstva moći koristiti samo u slučaju velikih kriza, poput one s pandemijom covida 19.

Većina proračuna EU-a financira se izravnim doprinosom država članica, a manjim dijelom iz vlastitih prihoda. Komisija predlaže nove izvore vlastitih prihoda. To uključuje oporezivanje poduzeća koja u jednoj državi članici imaju godišnji promet veći od 100 milijuna eura.

S ovim prijedlog započinje dugi proces pregovora i usuglašavanja između država članica, a njihov dogovor koji se donosi jednoglasno, mora potvrditi Europski parlament apsolutnom većinom. 

Prilikom odlučivanja o VFO-u, države članice i Europski parlament nisu ravnopravni. Usvajanje VFO-a zahtijeva jednoglasni dogovor država članica i suglasnost Europskog parlamenta. Ovo nije postupak suodlučivanja u kojem su Vijeće i Parlament ravnopravni.

Suglasnost znači da Europski parlament može prihvatiti ili odbiti prijedlog VFO-a – koji su dogovorile države članice – ali ga ne može mijenjati.

Većina u Europskom parlamentu nezadovoljna Komisijinim prijedlogom proračuna

Čelnici zastupničkih klubova u Europskom parlamentu koje čine "proeuropsku" većinu upozorili su u srijedu da Komisijin prijedlog Višegodišneg proračunskog okvira Europske unije nije dostatan da odgovori na sve izazove i potrebe Unije i njenih građana.

"Snažna Unija zahtijeva snažan proračun", poručili su čelnici kluba pučana (EPP), socijalista (S&D), zelenih i liberala (Renew) i najavili da će "braniti ambiciozan i robustan višegodišnji financijski okvir s povećanim resursima u usporedbi s razdobljem 2021.-2027."

Europska komisija iznijela je u srijedu prijedlog sedmogodišnjeg proračuna za razdoblje od 2028. do 2034.  u visini od dva bilijuna eura. S ovim prijedlogom započinje dugi proces pregovora i usuglašavanja između država članica, a njihov dogovor koji se donosi jednoglasno, mora potvrditi Europski parlament apsolutnom većinom.

Iznos od dva bilijuna eura čini 1,26 posto bruto nacionalnog dohotka (BND). Sadašnji VFO iznosi 1,13 posto BND-a, ali kada se oduzmu sredstva za otplatu kredita podignutih za oporavak od pandemije, onda je preostali iznos jednak 1,15 posto BND-a, dakle vrlo skromno povećanje u odnosu na sadašnji VFO.

Najveći dio proračuna, 48 posto, odnosno 865 milijardi odnosi se na nacionalne i regionalne planove o partnerstvu, preko kojih će svaka država članica dobiti svoju financijsku omotnicu, kao što je bio slučaj sa sredstvima za oporavak i otpornost.  U to su uključena sredstva za koheziju, ruralni razvoj, ribarstvo i obalna područja, upravljanje granicama, socijalna politika, sigurnost hrane, migracije i unutarnja sigurnost. 

U prethodnim višegodišnjim proračunima na koheziju, to jest za razvoj siromašnijih regija i za poljoprivredu otpadalo više od dvije trećine proračuna.

Europski parlament se prethodno usprotivio planu pretapanja EU-ovih programa za koheziju i poljoprivredu u nacionalne omotnice što su ponovili i čelnici četiri zastupnička kluba.

"Iz prošlih iskustava moraju se izvući pouke i stoga smo kritični spram stvaranja takozvanih „Nacionalnih i regionalnih partnerskih planova“ na način na koji su danas osmišljeni i predstavljeni, a koji bi u svom sadašnjem obliku mogli ometati europsku dimenziju", poručili su.

Uz protivljenje prebacivanju sredstava u nacionalne planove, europarlamentarci upozoravaju da neće prihvatiti širenje mogućnosti za Komisiju da raspolaže proračunskim sredstvima po članku o hitnom postupku koji izuzima Parlament. Europski parlament "neće prihvatiti nikakvo smanjenje parlamentarnog nadzora i legitimne demokratske kontrole i nadzora nad potrošnjom EU ili, još gore, ponovnu nacionalizaciju vodećih politika Unije", poručili su.

Suizvjestitelji Parlamenta za višegodišnji proračun, pučanin Siegfried Muresan i socijalistica Carla Tavres, prethodno su ocijenili da nacrt proračuna pokazuje "nedostatak ambicije" i ne ostavlja dovoljno sredstava za ključne prioritete, uključujući konkurentnost, koheziju, poljoprivredu, obranu, prilagodbu klimatskim promjenama i ulaganja potrebna za održivo gospodarstvo. Početna točka prijedloga pokazuje zapanjujući nedostatak ambicije.

SDP-ov eurozastupnik Marko Vešligaj ocijenio je da je prijedlog Europske komisije veliki udar na poljoprivredu i ruralne krajeve.

”Ako bismo morali odabrati jednu stvar u kojoj Hrvatskoj najviše treba Europska unija- to je zajednička poljoprivredna politika i unutar nje ruralni razvoj. Svako slabljenje zajedničke politike i proračuna dodatno će ugroziti opstanak malih i srednjih poljoprivrednih proizvođača i ruralnih krajeva, a oni su temelj naše proizvodnje. Ovo je udar na hrvatske poljoprivrednike, manje gradove i općine, cijelu Hrvatsku izvan velikih urbanih centara.” smatra Vešligaj, jedini hrvatski član u Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj.

Prijedlog proračuna je u Parlamentu predstavio Komisijin povjerenik za proračun Piotr Serafin. HDZ-ov eurozastupnik Karlo Ressler, koordinator pučana (EPP) za proračun, u raspravi je postavio pitanje o načinu uključenosti Parlamenta i istaknuo nužnost uvažavanja naučenih lekcija iz Instrumenta za oporavak i otpornost u kontekstu nacionalnih planova koji bi prema prijedlogu trebali imati središnju ulogu u provedbi europskih investicijskih politika. 

Ideja o nacionalnim i regionalnim partnerstvima, objedinjavanju programa i pojednostavljivanju korištenja sredstava otvara prostor za veću fleksibilnost, ali istodobno i rizik pretjerane centralizacije bez europske vizije te stvarnog uključivanja lokalnih vlasti i Europskog parlamenta, ocjenjuje Ressler. Također je upozorio da primjerena razina ulaganja za koheziju i poljoprivredu ostaje nužna za stabilnost i uravnoteženi razvoj Europe. 

Siegfried Muresan je u istoj raspravi ocijenio da prijedlog Komisije ostvaja "više pitanja nego odgovora". On je najavio da će Parlament i njegovi pučani odbaciti ovakav proračun  rekavši da "Europa treba zajedničku viziju a ne 27 odvojenih popisa za kupovinu".