Hrvatski iseljenici u Argentini pojačali su javni pritisak kako bi vlada te južnoameričke zemlje otvorila veleposlanstvo u Zagrebu jer Hrvatsku pokriva iz susjedne Budimpešte.

Književnica Carmen Verlichak, članica Argentinske akademije znanosti i umjetnosti, objavila je pismo 20. siječnja u argentinskim novinama La Nacion zatraživši otvaranje veleposlanstva u Hrvatskoj jer su "odnosi dviju zemalja stoljećima snažni".

Sada se tom zahtjevu priključila grupa hrvatskih iseljenika u Argentini.

U pismu objavljenom u ponedjeljak u La Nacionu naveli su da se pridružuju peticiji Carmen Verlichak.

"Argentinci koji borave u Hrvatskoj ili se ondje nalaze kao turisti, u slučaju bilo kakve nedaće moraju se obratiti argentinskom veleposlanstvu u Budimpešti", naveli su u pismu.

Ističu da u Argentini živi više od "pola milijuna" ljudi povezanih preko kulture, trgovine i turizma s "domovinom njihovih predaka".

"Smatramo da bi za obje nacije bilo korisno da se riješi ova situacija", piše u pismu koje potpisuju Marta Opacak, Diana Orlov, Maria Cristina Josipovic i Alejandro Alvarez Josipovic.

Hrvati su se u Argentinu u većem broju počeli doseljavati poslije 1848., a taj se broj povećavao sve do 1918. Drugi val doseljavanja, koji je bio mnogo brojniji od prvog, zbio se između Prvog i Drugog svjetskog rata, odnosno između 1918. i 1939.

U toj etapi također su bili najbrojniji iseljenici iz hrvatskih primorskih krajeva, ali su u njoj sudjelovali i iseljenici iz Banije, Like, Korduna, Slavonije, Srijema, Hercegovine i sjeverne Bosne. 

Treći val uslijedio je poslije Drugog svjetskog rata, između 1945. i 1956., kada su u Argentinu dolazili hrvatski politički emigranti.