photoizvori:FAHlokacije:Zagrebkategorije:G;Pservisi:MFS;FSautori;Vlada RHZagreb, 14.11.2026 - Prijedlogom dr?avnog prora?una za 2027. godinu, koji je u subotu Vlada uputila u Sabor, predvi?a se ostvariti ukupne prihode dr?avnog prora?una od 37,3 milijarde eura, dok bi rashodi trebali dosegnuti 41,5 milijardi eura. Screenshot HINA/ Vlada RH/ ik
HINA
19.11.2026., 15:01
Fiskalno povjerenstvo:

Glavni rizik kod proračuna je brži rast rashoda od plana

Povjerenstvo za fiskalnu politiku u petak je objavilo svoje stajalište o prijedlogu državnog proračuna za 2027. godinu, u kojem ističu da glavni fiskalni rizik proizlazi iz mogućnosti bržeg rasta proračunskih rashoda od plana, a dosadašnja iskustva ukazuju da se to često događa te da ih zabrinjava dinamika neto rashoda. 

Podsjetimo, Vlada je u subotu poslala prijedlog proračuna za iduću godinu u saborsku proceduru, kojim predviđa ostvariti ukupne prihode državnog proračuna od 37,3 milijarde eura ili 710 milijuna eura više u odnosu na plan proračuna za ovu godinu nakon rebalansa, dok bi rashodi trebali dosegnuti 41,5 milijarde eura ili 879 milijuna eura više.

Proračunski planovi projiciraju se uz gospodarski rast od 2,1 posto u 2027. godini, nakon ovogodišnjih 2,3 posto, uz smanjenje stope inflacije na 2,7 posto te zadržavanje deficita općeg proračuna u okvirima od 2,9 posto BDP-a i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 55,3 posto.

Unatoč povoljnim makroekonomskim okolnostima, u hrvatskim javnim financijama vidljivi su određeni znakovi pogoršanja, uz istodobno izražene rashodne pritiske, sporo smanjivanje proračunskog manjka, ograničen fiskalni prostor i prisutne strukturne izazove, ocijenilo je Fiskalno povjerenstvo u svom stajalištu o prijedlogu proračuna za iduću godinu.

Kako navode, daljnje usporavanje gospodarskog rasta moglo bi povećati rizik od odstupanja ostvarenih fiskalnih salda od planiranih vrijednosti, dok će ostvarenje inflacijskih projekcija uvelike ovisiti o očekivanom smanjenju cijena energenata i sirovina, kao i o ograničenosti sekundarnih učinaka eventualnog ponovnog rasta njihovih cijena. Istodobno, kažu, rizik novih cjenovnih poremećaja i dalje je prisutan i predstavlja važan izvor neizvjesnosti makroekonomskih projekcija.  

Glavni fiskalni rizik - brži rast rashoda od plana

Glavni fiskalni rizik, međutim, proizlazi iz mogućnosti bržeg rasta proračunskih rashoda od planiranoga, što bi moglo rezultirati povećanjem proračunskog manjka i pogoršanjem stanja javnih financija, navode u svom stajalištu. Podsjećaju pritom da dosadašnja iskustva pokazuju da su ostvareni proračunski rashodi uglavnom premašivali planirane iznose, izuzev u 2025., što je posljedično rezultiralo odstupanjima ostvarenih fiskalnih salda od projiciranih vrijednosti te nametnulo potrebu za rebalansima. 

Fiskalno povjerenstvo stoga u svom mišljenju upućuje na potrebu i važnost opreznijeg fiskalnog planiranja osobito u kontekstu vođenja uravnoteženog proračuna, realističnijeg projiciranja rashoda te odgovornijeg upravljanja prihodima koji nisu bili predviđeni proračunskim planom. 

Osvrnuvši se na planiranu fiskalnu politiku za 2027. godinu, ističu da je ona usmjerena na očuvanje usklađenosti s europskim fiskalnim okvirom. No, dodaju i da projekcija manjka od 2,9 posto BDP-a tijekom cijelog projekcijskog razdoblja ostavlja vrlo ograničen fiskalni prostor te povećava osjetljivost javnih financija na nepovoljne gospodarske i fiskalne okolnosti. 

Također, kažu da rast proračunskih rashoda, osobito za socijalne naknade i zaposlene, uz smanjenje investicijskih rashoda, upućuje na potrebu pažljivijeg praćenja strukture javne potrošnje. Pritom ukazuju da je osobito važno voditi računa o trajnim rashodnim obvezama države koje dugoročno mogu dodatno suziti raspoloživi fiskalni prostor. 

Smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, navode, ne može automatski pripisati provedbi fiskalne konsolidacije, jer na dinamiku tog pokazatelja znatno utječu i nominalni rast BDP-a te inflacija. Stoga pri ocjeni održivosti javnih financija nužno je jasno razlučiti učinke stvarne fiskalne prilagodbe od učinaka nominalnog rasta gospodarstva, dodaju.  

Uzeti u obzir i dinamiku neto rashoda

Povjerenstvo za fiskalnu politiku, neovisno tijelo koje nadzire javne financije, prati primjenu fiskalnih pravila i ocjenjuje makroekonomske te proračunske projekcije radi osiguravanja dugoročne fiskalne održivosti, ističe i da se usklađenost fiskalne politike s europskim fiskalnim pravilima ne može procjenjivati isključivo na temelju kretanja proračunskog manjka i javnog duga, već je potrebno uzeti u obzir i dinamiku neto rashoda te kretanje primarnog strukturnog salda. 

"Unatoč očekivanom poboljšanju primarnoga strukturnog salda s –2,0 posto BDP-a u 2026. na –1,5 posto BDP-a u 2027. godini, njegova razina i dalje znatno odstupa od ciljanog manjka od 0,4 posto BDP-a do kraja 2028. godine. Stoga formalno zadržavanje proračunskog manjka na razini od 2,9 posto BDP-a samo po sebi nije dostatno jamstvo usklađenosti s europskim fiskalnim okvirom niti pruža cjelovitu sliku stvarnih fiskalnih izazova. Posebno zabrinjava dinamika neto nacionalno financiranih primarnih rashoda, čije planirane stope rasta premašuju odobrenu fiskalnu putanju Europske unije, i to čak i nakon uključivanja dopuštene fleksibilnosti za povećana izdvajanja za obranu. Planirane stope rasta tih rashoda od 6,6 posto u 2026. i 6,0 posto u 2027. godini premašuju odobrene fiskalne limite od 4,9 posto odnosno 4,1 posto, što rezultira kumulativnim odstupanjem od odobrene fiskalne putanje koje znatno premašuje kontrolni prag od 0,6 posto BDP-a", naveli su između ostaloga u svom stajalištu.

Napominju da je povećanje obrambenih izdvajanja potrebno dodatno razmotriti sa stajališta srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija. Budući da je predviđena fiskalna fleksibilnost privremenog karaktera, dugoročno financiranje povećanih obrambenih rashoda potrebno je osigurati odgovarajućom reprioritizacijom proračunskih rashoda, povećanjem prihoda ili kombinacijom navedenih mjera, uz izbjegavanje trajnog povećanja proračunskog manjka.  

"Srednjoročna održivost javnih financija ovisit će, prema tome, o usklađivanju dinamike rasta rashoda s prihodovnim mogućnostima države, očuvanju protucikličke uloge fiskalne politike te povećanju učinkovitosti javne potrošnje i produktivnosti javnih ulaganja. Pritom je važno osigurati da se fiskalna prilagodba ne temelji isključivo na povoljnim učincima nominalnog rasta BDP-a i inflacije na smanjenje udjela javnog duga, već i na stvarnom unapređenju strukturne fiskalne pozicije", zaključuju.