Proračun za 2027. težak 41,5 milijardi eura: gotovo 11 milijardi ide za mirovine
Naglasak proračuna je na socijalnoj, ali i razvojnoj komponenti, rekao je premijer Plenković
Vlada je izglasala i u Sabor uputila prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, prema kojem rastu planirani proračunski prihodi i planirani proračunski rashodi, po stopama od 2 posto, pa se tako prihodi planiraju na 37,3 milijarde eura, a rashodi na 41,5 milijardi eura.
Deficit opće države zadržava se na 2,9 posto BDP-a, uz rast BDP-a od 2,1 posto te očekivano smanjenje godišnje stope inflacije na 2,7 posto. Cilj je zadržati proračunski deficit i javni dug unutar mastriških kriterija. Udio javnog duga u BDP-u još bi trebao i dodatno pasti na 55,3 posto u 2027. U 2028. se očekuje rast BDP-a od 2,2 posto, a u 2029. opet 2,1 posto.
Proračunska ravnoteža
Premijer Andrej Plenković kaže da je sve to i dalje iznad prosjeka rasta Europske unije i europodručja.
- Hrvatska osigurava stabilan makroekonomski okvir i proračunsku ravnotežu, unatoč zahtjevnim i izazovnim okolnostima u kojima se nalazimo mi, Europa i cijeli svijet - poručio je.
Naglasak proračuna je na socijalnoj, ali i razvojnoj komponenti. On nastoji očuvati socijalnu koheziju, pomoći najranjivijima, posebice umirovljenicima, a stavlja u fokus obitelj i demografsku revitalizaciju.
- Želimo poslati poruku otpornosti. Vlada jamči stabilne javne financije, a nastavlja jačati i energetsku i prehrambenu sigurnost. Značajan su segment ulaganja u obrambenu politiku i unutarnju sigurnost. Vodimo računa o hrvatskim braniteljima i aktivnostima vezanim uz jačanje pravosuđa i vladavinu prava - rekao je Plenković.
Kaže da je za mirovinski sustav izdvojeno gotovo 11 milijardi eura, što je 875 milijuna eura više nego 2026. Mirovine nastavljaju rasti, poboljšana je formula usklađivanja, a povećanje dodatka i ukidanje poreza na mirovine osigurat će više mirovine - kaže premijer. Nastavlja se s programom “Zaželi”, šire se osobna asistencija za osobe s invaliditetom, mreža socijalnih usluga u zajednici, a osigurana su, tvrdi premijer, i sredstva za inkluzivni dodatak koji je objedinio prijašnja prava za korisnike. Nastavlja se i s ograničenim cijenama struje i plina. Prioritet je i priuštivo stanovanje, pri čemu kreće gradnja do 1000 stanova u 16 gradova i općina, najavio je premijer. Ulaže se u studentski standard, nastavlja politika obnove, a osigurana su sredstva za poboljšanje infrastrukture...
Ključno je, kaže premijer, povećati konkurentnost gospodarstva, za što su osigurana sredstva kroz provedbu Nacionalnog plana za razvoj industrije. Uz povećanje izdvajanja za mirovine, plaće javnih službenika i socijalne potrebe, bitno raste i proračun Ministarstva obrane s 1,64 na 2,5 milijardi eura, čime je Hrvatska iznad 2 posto ulaganja u taj sektor.
Fiskalna disciplina
Ministar Tomislav Ćorić kaže da će i rast u 2027. u najvećoj mjeri biti pokretan osobnom potrošnjom i bruto investicijama. Inzistirat će se, kaže, prije svega na održavanju fiskalne discipline. U 2027. prihodovna strana proračuna raste, dakle, za 710 milijuna eura, a planirani rashodi za 879 milijuna eura u odnosu na ovu godinu, što proizlazi iz rasta prava umirovljenika uslijed indeksacije, rasta prava zaposlenih u javnom sektoru i općenito porasta socijalnih davanja. Na jačanje socioekonomskog statusa građana odnosi se 22,2 milijarde eura, od čega 11,2 milijarde na mirovine, 9,2 milijarde eura na plaće i 1,8 milijardi na socijalne naknade. Na demografske politike ide 1,1 milijarda eura, u priuštivo stanovanje 231,7 milijuna eura, u razvoj sporta 193,6 milijuna eura. U obranu će se uložiti 1,5 milijardi eura, u prometnu i komunalnu infrastrukturu i regionalni razvoj 1,4 milijarde eura. Za konkurentnost gospodarstva predviđeno je 0,6 milijardi eura, za projekte energetske učinkovitosti 0,2 milijarde. Ulaganja u protupotresnu obnovu su planirana na oko 500 milijuna eura. Najviši planirani rashodi odnose se na Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, 14,2 milijarde eura. Slijedi Ministarstvo zdravstva s 5,1 milijardom. S obzirom na to da resori zdravstva i obrazovanja imaju minimalno povećanje, a kultura i mediji, turizam i sport odnosno trpe rezove, novinari su ministra pitali jesu li to gubitnici proračuna. On tvrdi da gubitnika - nema.
- Sva su ministarstva dobitnici jer proračun ne donosi dokidanje razvojne komponente u pojedinom resoru, ali donosi realno sagledavanje komponente NPOO-a, pa umanjenje u nekim resorima proizlazi iz činjenice da investicijski ciklus iz NPOO-a ide kraju. S druge strane, ona ministarstva koja temelje svoje prihode i na višegodišnjem financijskom okviru doživjet će povećanje kroz očekivanu apsorpciju tih sredstava - kaže Ćorić.