Zagreb, 14.11.2026.- Sjednica Vlade RH sa dnevnim redom prijedlog izmjena Odluke o proračunskom okviru za razdoblje 2027. – 2029. godina, nacrt prijedloga državnog proračuna za 2027. s projekcijama za 2028. i 2029. godinu. Uz to, Vlada će donijeti i odluke o prestanku važenja ranije donesenih odluka o objavi cjenika proizvoda i usluga i isticanju dodatne cijene kao mjera izravne kontrole cijena. foto HINA/ Admir BULJUBAŠIĆ/ abu
HINA/Admir BULJUBAŠIĆ
16.11.2026., 10:50
PREDSTAVLJEN PLAN VLADE

Proračun za 2027. težak 41,5 milijardi eura: gotovo 11 milijardi ide za mirovine

Naglasak proračuna je na socijalnoj, ali i razvojnoj komponenti, rekao je premijer Plenković

Vlada je izglasala i u Sabor uputila prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, prema kojem rastu planirani proračunski prihodi i planirani proračunski rashodi, po stopama od 2 posto, pa se tako prihodi planiraju na 37,3 milijarde eura, a rashodi na 41,5 milijardi eura.

Deficit opće države zadržava se na 2,9 posto BDP-a, uz rast BDP-a od 2,1 posto te očekivano smanjenje godišnje stope inflacije na 2,7 posto. Cilj je zadržati proračunski deficit i javni dug unutar mastriških kriterija. Udio javnog duga u BDP-u još bi trebao i dodatno pasti na 55,3 posto u 2027. U 2028. se očekuje rast BDP-a od 2,2 posto, a u 2029. opet 2,1 posto.

Alen Ružić

ministar socijalne politike

MANJE NOVCA ZA INKLUZIVNI DODATAK, ALI SE PRAVA NEĆE UKIDATI

Iako se sredstva za inkluzivni dodatak u državnom proračunu za 2027. smanjuju s 1,18 na 1,14 milijardi eura, ministar rada i socijalne politike Alen Ružić tvrdi da se korisnicima neće ukidati stečena prava. Najavio je reorganizaciju sustava i moguće zakonske izmjene kako bi se najveća potpora usmjerila osobama s najtežim oblicima invaliditeta, osobito onima s višestrukim invaliditetom. Istodobno bi se trebali ubrzati postupci priznavanja prava i smanjiti liste čekanja, koje su nastale zbog velikog broja zahtjeva. Ružić očekuje da će do sredine 2027. liste čekanja biti svedene na prihvatljivu razinu. Znatno rastu i sredstva za osobnu asistenciju, s ovogodišnjih 500.000 na 55,5 milijuna eura u 2027. godini. Ministar pritom upozorava na nedostatak osobnih asistenata, što otežava ostvarivanje priznatih prava.

Proračunska ravnoteža

Premijer Andrej Plenković kaže da je sve to i dalje iznad prosjeka rasta Europske unije i europodručja.

- Hrvatska osigurava stabilan makroekonomski okvir i proračunsku ravnotežu, unatoč zahtjevnim i izazovnim okolnostima u kojima se nalazimo mi, Europa i cijeli svijet - poručio je.

Naglasak proračuna je na socijalnoj, ali i razvojnoj komponenti. On nastoji očuvati socijalnu koheziju, pomoći najranjivijima, posebice umirovljenicima, a stavlja u fokus obitelj i demografsku revitalizaciju.

- Želimo poslati poruku otpornosti. Vlada jamči stabilne javne financije, a nastavlja jačati i energetsku i prehrambenu sigurnost. Značajan su segment ulaganja u obrambenu politiku i unutarnju sigurnost. Vodimo računa o hrvatskim braniteljima i aktivnostima vezanim uz jačanje pravosuđa i vladavinu prava - rekao je Plenković.

Kaže da je za mirovinski sustav izdvojeno gotovo 11 milijardi eura, što je 875 milijuna eura više nego 2026. Mirovine nastavljaju rasti, poboljšana je formula usklađivanja, a povećanje dodatka i ukidanje poreza na mirovine osigurat će više mirovine - kaže premijer. Nastavlja se s programom “Zaželi”, šire se osobna asistencija za osobe s invaliditetom, mreža socijalnih usluga u zajednici, a osigurana su, tvrdi premijer, i sredstva za inkluzivni dodatak koji je objedinio prijašnja prava za korisnike. Nastavlja se i s ograničenim cijenama struje i plina. Prioritet je i priuštivo stanovanje, pri čemu kreće gradnja do 1000 stanova u 16 gradova i općina, najavio je premijer. Ulaže se u studentski standard, nastavlja politika obnove, a osigurana su sredstva za poboljšanje infrastrukture...

Ključno je, kaže premijer, povećati konkurentnost gospodarstva, za što su osigurana sredstva kroz provedbu Nacionalnog plana za razvoj industrije. Uz povećanje izdvajanja za mirovine, plaće javnih službenika i socijalne potrebe, bitno raste i proračun Ministarstva obrane s 1,64 na 2,5 milijardi eura, čime je Hrvatska iznad 2 posto ulaganja u taj sektor.

VOJSKA BARANJI I GRADNJA KBC-a OSIJEK

Premijer Plenković posebno je napomenuo da se povećanjem proračuna Ministarstva obrane izdvajanja za sigurnost i obranu povećavaju iznad 2 posto BDP-a, što su kriteriji NATO-a. “Samo da spomenem, za modernizaciju oružanih snaga opremamo vojsku tenkovima Leopard, raketnim sustavom Himars i Chunmoo, besposadnim letjelicama, višenamjenskim brodom, korvetom, unapređenjem sposobnosti Rafalea i nizom drugih sredstava uz nastavak temeljnog vojnog osposobljavanja, povratak hrvatske vojske u različite dijelove Hrvatske u idućem razdoblju. Naš je cilj vratiti vojsku u hrvatsku Baranju kroz ulaganja u vojarnu u Belom Manastiru”, kazao je. Vezano uz zdravstvo izdvojio je projekte izgradnje i obnova bolnica diljem Hrvatske. Za izgradnju nacionalne dječje bolnice, kazao je, osigurano je 237 milijuna eura, a uz to se gradi i dovršava novi kompleks Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, obnavlja se KB Dubrava, a dovršava se i obnova KBC-a Zagreb nakon potresa. “Nakon velikih ulaganja u Rijeci, u Puli, Bjelovaru, Varaždinu, na redu su uz postojeću potpuno novi KBC Osijek i rade se pretpostavke i za novi KBC u Splitu, kao i za opću bolnicu u Šibeniku, centar za hitnu medicinu u Slavonskom Brodu, dnevnu bolnicu u Velikoj Gorici i sedam novih objekata hitne pomoći u Istri”, rekao je Plenković.

Fiskalna disciplina

Ministar Tomislav Ćorić kaže da će i rast u 2027. u najvećoj mjeri biti pokretan osobnom potrošnjom i bruto investicijama. Inzistirat će se, kaže, prije svega na održavanju fiskalne discipline. U 2027. prihodovna strana proračuna raste, dakle, za 710 milijuna eura, a planirani rashodi za 879 milijuna eura u odnosu na ovu godinu, što proizlazi iz rasta prava umirovljenika uslijed indeksacije, rasta prava zaposlenih u javnom sektoru i općenito porasta socijalnih davanja. Na jačanje socioekonomskog statusa građana odnosi se 22,2 milijarde eura, od čega 11,2 milijarde na mirovine, 9,2 milijarde eura na plaće i 1,8 milijardi na socijalne naknade. Na demografske politike ide 1,1 milijarda eura, u priuštivo stanovanje 231,7 milijuna eura, u razvoj sporta 193,6 milijuna eura. U obranu će se uložiti 1,5 milijardi eura, u prometnu i komunalnu infrastrukturu i regionalni razvoj 1,4 milijarde eura. Za konkurentnost gospodarstva predviđeno je 0,6 milijardi eura, za projekte energetske učinkovitosti 0,2 milijarde. Ulaganja u protupotresnu obnovu su planirana na oko 500 milijuna eura. Najviši planirani rashodi odnose se na Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, 14,2 milijarde eura. Slijedi Ministarstvo zdravstva s 5,1 milijardom. S obzirom na to da resori zdravstva i obrazovanja imaju minimalno povećanje, a kultura i mediji, turizam i sport odnosno trpe rezove, novinari su ministra pitali jesu li to gubitnici proračuna. On tvrdi da gubitnika - nema.

- Sva su ministarstva dobitnici jer proračun ne donosi dokidanje razvojne komponente u pojedinom resoru, ali donosi realno sagledavanje komponente NPOO-a, pa umanjenje u nekim resorima proizlazi iz činjenice da investicijski ciklus iz NPOO-a ide kraju. S druge strane, ona ministarstva koja temelje svoje prihode i na višegodišnjem financijskom okviru doživjet će povećanje kroz očekivanu apsorpciju tih sredstava - kaže Ćorić.

MILIJUN EURA ZA CENTAR U MACELJU

DP-ov zahtjev za osnivanjem novog Memorijalnog centra za žrtve Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja, popularno nazvan Macelj, stajat će državni proračun u 2027. godini ravno milijun eura, i to iz budžeta Ministarstva branitelja. Ta se stavka spominje samo u planu za 2027., a ne i u projekcijama za 2028. i 2029. godinu - vjerojatno zato što su 2028. izbori, pa neće više biti potrebe za dodatnim financiranjem tog projekta. Za istraživanje i uređivanje ratnih groblja žrtava Drugog svjetskog rata i poraća planira se 122.000 eura te još 7700 eura za obilježavanje tih obljetnica.