Osijek, 12. 10. 2026., stambena zgrada; stambene zgrade; zgrada; energetska obnova; stanovanje; građevinarstvo; građevina; nekretnine; nekretnina; najam; stan; stanovi; slobodnjaci; slobodnjakSNIMIO BRUNO JOBST
BRUNO JOBST
16.11.2026., 10:23
NE TREBA ČEKATI ROK

Zgrade moraju sklopiti nove ugovore, u protivnom slijedi prinudno upravljanje

Nitko još ne zna koliko je zgrada u Hrvatskoj potpisalo nove ugovore

Vlasnici stanova i poslovnih prostora u zgradama diljem Hrvatske imaju još nekoliko tjedana da usklade upravljanje svojim nekretninama sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada. Do 31. prosinca 2026. moraju sklopiti nove međuvlasničke ugovore i ugovore o upravljanju, a oni koji to ne učine, riskiraju da im zgrade ostanu bez izabranog upravitelja.

Rok od dvije godine

U takvim slučajevima na scenu stupa mogućnost prinudnog upravljanja, o kojem odlučuje gradonačelnik odnosno općinski načelnik. To ne znači da će zgrade već 1. siječnja automatski dobiti prinudnog upravitelja, ali znači da suvlasnici koji ne urede međusobne odnose mogu izgubiti mogućnost samostalnog izbora osobe koja će upravljati njihovom zgradom. Obveza proizlazi iz zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. Njegov članak 61. propisuje da suvlasnici u roku od dvije godine moraju sklopiti nove ugovore, a postojeći vrijede najdulje do isteka tog roka. Riječ je o važnoj promjeni za tisuće zgrada u Hrvatskoj jer se novim zakonskim okvirom uređuju međusobni odnosi suvlasnika, odgovornosti upravitelja i način financiranja održavanja zajedničkih dijelova nekretnina. O tome koliko je zgrada već ispunilo obvezu i što se događa s onima koje nisu, razgovarali smo s predstavnicima Udruge Upravitelj i Hrvatske gospodarske komore.

Prvi je podatak koji nedostaje onaj najvažniji - koliko je zgrada do sada potpisalo nove ugovore. Udruga Upravitelj ne vodi evidenciju stambenih zgrada i sklopljenih ugovora, ali prema neslužbenim informacijama svojih članova potpisivanje ulazi u završnu fazu. Tek se sada, pred kraj roka, javlja sve veći broj suvlasnika s potpisanim ugovorima koje su im upravitelji već ranije dostavili na uvid i eventualne izmjene. Slično nam je rekla i direktorica Sektora za graditeljstvo HGK-a Katarina Sikavica. Komora nema ujedinjene podatke na temelju kojih bi se mogla iznijeti pouzdana procjena za cijelo tržište.

Namjera zakonodavca bila je da dvije godine budu dovoljne za dogovor svih suvlasnika, no u praksi, kako navode iz Udruge, suvlasnici često nisu žurili s odlukama, ili je odlučivanje otežano nesuradnjom i neriješenim međusuvlasničkim odnosima. Sikavica je potvrdila da se odluke često odgađaju zbog nedovoljne suradnje. Obje strane ipak očekuju da će, kako se rok bliži, većina suvlasnika pravodobno ispuniti obvezu.

STRAH OD POVEĆANJA TROŠKOVA

Katarina Sikavica ne očekuje da bi samo imenovanje prinudnog upravitelja automatski dovelo do znatnog povećanja troškova, jer uobičajeni troškovi upravljanja i održavanja zgrade postoje neovisno o tome upravlja li njom ugovorni ili prinudni upravitelj. Ipak, upozorila je da upravitelji imaju različite poslovne modele te mogu naplaćivati pojedine usluge koje su se prije obavljale bez dodatne naknade. Iz Udruge Upravitelj vjeruju da bi do prinudne uprave moglo doći samo kod manjeg broja zgrada, i to onih čiji se suvlasnici nikako ne uspiju dogovoriti o predstavniku i sklapanju ugovora o upravljanju. “I nakon 1. siječnja 2027. zakonski rokovi daju suvlasnicima mogućnost da sklope potrebne ugovore i spriječe negativne posljedice prije eventualnog prelaska na prinudnu upravu drugog upravitelja”, naglasili su. Udruga Upravitelj preporučuje suvlasnicima da pozive upravitelja shvate ozbiljno i što prije usklade dokumentaciju i sklope ugovore o upravljanju, kako bi se izbjegle pravne i organizacijske neizvjesnosti i osigurao nesmetan nastavak upravljanja. I HGK ističe da je u interesu suvlasnika da bez odgode sklope nove ugovore.

Neizvjesnost

Važno je i kako ugovori nastaju. Upravitelj, objašnjavaju iz Udruge, nije stranka međuvlasničkog ugovora: on suvlasnicima samo predlaže tekst koji oni mogu po potrebi izmijeniti. Čim suvlasnici usvoje međuvlasnički ugovor, predstavnik suvlasnika potpisuje ugovor o upravljanju s upraviteljem. Redoslijed je, dakle, najprije dogovor među suvlasnicima, a tek onda ugovor s upraviteljem.

Pitanje je što se događa 1. siječnja za zgrade koje ugovore ne potpišu. Sigurno je da se, prema članku 61. zakona, na zgrade bez novih ugovora primjenjuju odredbe o određivanju prinudnog upravitelja. No ni Udruga Upravitelj ni HGK ne tvrde da to znači automatsko i momentalno imenovanje. Prema članku 50. zakona gradonačelnik odnosno općinski načelnik imenuje prinudnog upravitelja rješenjem u roku od šest mjeseci od saznanja da suvlasnici nisu na zakonom propisan način izabrali upravitelja.

- Udruga Upravitelj zastupa stav da se poslovi upravljanja neće prekinuti. Nakon 31. prosinca 2026. upravitelji koji već obavljaju posao neće automatski prestati upravljati. Od 1. siječnja 2027. zajednice suvlasnika bez ugovora i dalje bi bile na upravljanju kod trenutnog upravitelja, koji bi nastavio obavljati sve zakonske obveze i naplaćivati naknadu, a veći se troškovi u tom razdoblju ne očekuju - kazali su nam u Udruzi Upravitelj.

HGK ipak upozorava da je u prijelaznom razdoblju prisutna pravna neizvjesnost. Članak 61. propisuje da postojeći ugovori vrijede do 31. prosinca 2026., a za imenovanje prinudnog upravitelja potrebno je provesti postupak i donijeti rješenje.

KORACI KOJE SUVLASNICI MOGU NAPRAVITI

Suvlasnici mogu odmah provjeriti je li upravitelj već dostavio prijedlog međuvlasničkog ugovora, ako jest, pročitati ga i predložiti izmjene, dogovoriti se među suvlasnicima i potpisati ugovor, a potom predstavnik suvlasnika potpisuje ugovor o upravljanju s upraviteljem. Zgrade koje to obave do kraja godine izbjeći će neizvjesnost. Za sve ostale ključno je pitanje koje je ostalo nerazjašnjeno: tko točno upravlja zgradom u razdoblju između 1. siječnja i rješenja o prinudnom upravitelju, i uz koju naknadu.