Zgrade moraju sklopiti nove ugovore, u protivnom slijedi prinudno upravljanje
Nitko još ne zna koliko je zgrada u Hrvatskoj potpisalo nove ugovore
Vlasnici stanova i poslovnih prostora u zgradama diljem Hrvatske imaju još nekoliko tjedana da usklade upravljanje svojim nekretninama sa Zakonom o upravljanju i održavanju zgrada. Do 31. prosinca 2026. moraju sklopiti nove međuvlasničke ugovore i ugovore o upravljanju, a oni koji to ne učine, riskiraju da im zgrade ostanu bez izabranog upravitelja.
Rok od dvije godine
U takvim slučajevima na scenu stupa mogućnost prinudnog upravljanja, o kojem odlučuje gradonačelnik odnosno općinski načelnik. To ne znači da će zgrade već 1. siječnja automatski dobiti prinudnog upravitelja, ali znači da suvlasnici koji ne urede međusobne odnose mogu izgubiti mogućnost samostalnog izbora osobe koja će upravljati njihovom zgradom. Obveza proizlazi iz zakona koji je stupio na snagu 1. siječnja 2025. Njegov članak 61. propisuje da suvlasnici u roku od dvije godine moraju sklopiti nove ugovore, a postojeći vrijede najdulje do isteka tog roka. Riječ je o važnoj promjeni za tisuće zgrada u Hrvatskoj jer se novim zakonskim okvirom uređuju međusobni odnosi suvlasnika, odgovornosti upravitelja i način financiranja održavanja zajedničkih dijelova nekretnina. O tome koliko je zgrada već ispunilo obvezu i što se događa s onima koje nisu, razgovarali smo s predstavnicima Udruge Upravitelj i Hrvatske gospodarske komore.
Prvi je podatak koji nedostaje onaj najvažniji - koliko je zgrada do sada potpisalo nove ugovore. Udruga Upravitelj ne vodi evidenciju stambenih zgrada i sklopljenih ugovora, ali prema neslužbenim informacijama svojih članova potpisivanje ulazi u završnu fazu. Tek se sada, pred kraj roka, javlja sve veći broj suvlasnika s potpisanim ugovorima koje su im upravitelji već ranije dostavili na uvid i eventualne izmjene. Slično nam je rekla i direktorica Sektora za graditeljstvo HGK-a Katarina Sikavica. Komora nema ujedinjene podatke na temelju kojih bi se mogla iznijeti pouzdana procjena za cijelo tržište.
Namjera zakonodavca bila je da dvije godine budu dovoljne za dogovor svih suvlasnika, no u praksi, kako navode iz Udruge, suvlasnici često nisu žurili s odlukama, ili je odlučivanje otežano nesuradnjom i neriješenim međusuvlasničkim odnosima. Sikavica je potvrdila da se odluke često odgađaju zbog nedovoljne suradnje. Obje strane ipak očekuju da će, kako se rok bliži, većina suvlasnika pravodobno ispuniti obvezu.
Neizvjesnost
Važno je i kako ugovori nastaju. Upravitelj, objašnjavaju iz Udruge, nije stranka međuvlasničkog ugovora: on suvlasnicima samo predlaže tekst koji oni mogu po potrebi izmijeniti. Čim suvlasnici usvoje međuvlasnički ugovor, predstavnik suvlasnika potpisuje ugovor o upravljanju s upraviteljem. Redoslijed je, dakle, najprije dogovor među suvlasnicima, a tek onda ugovor s upraviteljem.
Pitanje je što se događa 1. siječnja za zgrade koje ugovore ne potpišu. Sigurno je da se, prema članku 61. zakona, na zgrade bez novih ugovora primjenjuju odredbe o određivanju prinudnog upravitelja. No ni Udruga Upravitelj ni HGK ne tvrde da to znači automatsko i momentalno imenovanje. Prema članku 50. zakona gradonačelnik odnosno općinski načelnik imenuje prinudnog upravitelja rješenjem u roku od šest mjeseci od saznanja da suvlasnici nisu na zakonom propisan način izabrali upravitelja.
- Udruga Upravitelj zastupa stav da se poslovi upravljanja neće prekinuti. Nakon 31. prosinca 2026. upravitelji koji već obavljaju posao neće automatski prestati upravljati. Od 1. siječnja 2027. zajednice suvlasnika bez ugovora i dalje bi bile na upravljanju kod trenutnog upravitelja, koji bi nastavio obavljati sve zakonske obveze i naplaćivati naknadu, a veći se troškovi u tom razdoblju ne očekuju - kazali su nam u Udruzi Upravitelj.
HGK ipak upozorava da je u prijelaznom razdoblju prisutna pravna neizvjesnost. Članak 61. propisuje da postojeći ugovori vrijede do 31. prosinca 2026., a za imenovanje prinudnog upravitelja potrebno je provesti postupak i donijeti rješenje.