Više od pola milijuna ljudi u Hrvatskoj živi s dijabetesom, a izazovi nisu samo rano otkrivanje nego i postizanje dobre regulacije te sprečavanje komplikacija, upozorava povodom Svjetskog dana šečerne bolesti specijalistica endokrinologije i dijabetologije Katica Letinić Kravaršćan.

Svjetski dan šećerne bolesti, obilježava se svake godine 14. studenoga, na dan rođenja Sir Fredericka Bantinga, jednog od otkrivača inzulina 1921. godine.

Ovogodišnja tema Svjetskog dana je rano djelovanje na dijabetes, s naglaskom na pravodobno otkrivanje bolesti, dostupnost skrbi i smanjenje rizika od komplikacija.

Prema podacima Nacionalnog registra osoba sa šećernom bolešću, u Hrvatskoj su tijekom 2025. bile registrirane 404.996 osobe s dijagnozom šećerne bolesti, a procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih veći od 500 tisuća.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), 28,5 posto osoba u dobi od 20 do 79 godina ima šećernu bolest, ali nema postavljenu dijagnozu. Broj registriranih oboljelih povećava se iz godine u godinu, a šećerna bolest bila je četvrti vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj u 2024., s udjelom od 7,9 posto, pokazuju podaci Zavoda.

Sa šećernom bolešću u svijetu živi 589 milijuna osoba u dobi od 20 do 79 godina, a do 2050. taj bi broj mogao porasti na 852,5 milijuna. Četiri od deset oboljelih osoba nema postavljenu dijagnozu, dok se gotovo 40 posto od 3,4 milijuna smrti povezanih s dijabetesom i njegovim komplikacijama u 2024. dogodilo među osobama u dobi od 20 do 59 godina.

Više čimbenika utječe na porast broja oboljelih

Na porast broja oboljelih od šećerne bolesti utječe više čimbenika, među kojima su nasljednost i promjene životnih navika.

"Glavni uzroci rastućeg trenda šećerne bolesti su nasljedni čimbenici, smanjena tjelesna aktivnost i povećan unos visokokaloričnih prehrambenih namirnica", ističe specijalistica endokrinologije i dijabetologije sa Zavoda za endokrinologiju,dijabetes, bolesti metabolizma i kliničku farmakologiju KB Dubrava Katica Letinić Kravaršćan.

Poseban je problem što dijabetes tipa 2 može dugo napredovati bez izraženih simptoma, zbog čega se bolest nerijetko kasno otkrije.

"Neki od simptoma koji mogu upozoravati na šećernu bolest su pojačana žeđ, umor, zamagljen vid, učestalo mokrenje i neobjašnjiv gubitak tjelesne mase", ističe liječnica.

Zbog toga je važno ne čekati pojavu simptoma, nego redovito kontrolirati razinu šećera u krvi. Letinić Kravaršćan stoga preporučuje periodične kontrole osobama starijima od 45 godina, osobama s viškom tjelesne mase te onima s obiteljskom anamnezom šećerne bolesti.

 "Veliki broj oboljelih kod postavljanja dijagnoze ima već razvijene komplikacije", upozorava. Dodaje da problem nije samo u kasnom otkrivanju nego i u postizanju dobre regulacije bolesti.

Kako poboljšati ishode u liječenju?

"Da bismo postigli bolje ishode u liječenju šećerne bolesti, potrebno je što ranije otkriti bolest, težiti boljoj regulaciji tijekom liječenja i prevenirati nastanak kroničnih komplikacija", ističe liječnica.

Dugotrajno povišena razina šećera u krvi, kaže, povećava rizik od niza ozbiljnih komplikacija, među kojima su oštećenja živaca, bubrega i mrežnice oka, ali i srčani i moždani udar te bolesti perifernih arterija. Dijabetičko stopalo, povezano s oštećenjem živaca, poremećajem cirkulacije i infekcijama, jedan je od vodećih uzroka amputacija donjih ekstremiteta.

"Među akutnim komplikacijama su hipoglikemija, dijabetička ketoacidoza, hiperosmolarno hiperglikemijsko stanje i laktacidoza. Ta stanja mogu biti životno ugrožavajuća i zahtijevaju bolničko liječenje", upozorava Letinić Kravaršćan.

U prevenciji komplikacija, uz dobru regulaciju glikemije, napominje, važni su kontrola krvnog tlaka i masnoća u krvi, prestanak pušenja te redovita tjelesna aktivnost.

Letinić Kravaršćan ukazuje i na to da u liječenju sve važniju ulogu imaju i suvremene tehnologije. Kontinuirani mjerači glukoze pomoću senzora postavljenih na kožu prate koncentraciju glukoze u međustaničnoj tekućini, bilježe njezine promjene i mogu upozoriti na opasne padove.

Među projektima kojima se nastoji poboljšati dostupnost dijabetološke skrbi izdvaja telemedicinsko pružanje usluga oboljelima koji žive na otocima te projekt mobilnih ljekarni, uključujući vozila i brodice, kojima se olakšava dostupnost lijekova.