Nasilje odavno ne mora početi na ulici niti se dogoditi licem u lice. Ponekad je dovoljan jedan klik - neželjena intimna fotografija, uporno slanje poruka ili lažna snimka koja nekoga prikazuje u seksualnom kontekstu. Takvim oblicima digitalnog nasilja hrvatsko zakonodavstvo trebalo bi se odlučnije suprotstaviti. Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan potvrdio je pripremu izmjena Kaznenog zakona zbog usklađivanja s direktivom Europske unije o suzbijanju nasilja prema ženama i nasilja u obitelji. Među novostima je uvođenje internetskog uhođenja kao zasebnog kaznenog djela, uz maksimalnu propisanu kaznu od najmanje jedne godine zatvora.

Kažnjivo bi bilo i uznemiravanje preko digitalnih tehnologija, neovlašteno otkrivanje osobnih podataka na društvenim mrežama te slanje eksplicitnih fotografija osobama koje ih ne žele primiti. Proširit će se i odredba o osvetničkoj pornografiji. Uz neovlašteno dijeljenje seksualno eksplicitnih snimki, koje se u Hrvatskoj kažnjava od 2021. kaznom do tri godine zatvora, nova pravila obuhvatila bi i dijeljenje intimnih fotografija. Posebno je važna zaštita od takozvanih deepfake snimki, izrađenih umjetnom inteligencijom, kojima se osobu lažno prikazuje u seksualno eksplicitnim situacijama. Kažnjivo bi bilo njihovo širenje, ali i prijetnja objavljivanjem.

- Tehnologija ide jako brzo, a normativni dio ponekad kasni za tim - naveo je Habijan.

Na europskoj razini razmatra se i EU Kids Act, prema kojem bi djeci mlađoj od 13 godina bio ograničen pristup društvenim mrežama, a za dob od 13 do 15 godina bio bi moguć uz nadzor roditelja. Hrvatska priprema i poseban zakon o zaštiti maloljetnika u digitalnom okruženju. Izmjene Kaznenog zakona očekuju se u prvom tromjesečju 2027., a rok za primjenu europske direktive je 14. lipnja.

Habijan je predstavio i niz promjena kojima bi se trebalo modernizirati pravosuđe. Izmjenama ovršnog postupka omogućit će se izravno slanje predmeta u kojima je podnesen prigovor protiv rješenja o ovrsi trgovačkim sudovima. Dosadašnja dostava trajala je prosječno 254 dana, a rješavanje predmeta dodatnih 111 dana. Promijenit će se i obrasci za ovrhu, čime bi se godišnje uštedjelo više od milijun stranica papira.

Digitalizacija zahvaća i predstečajne i stečajne postupke. Dokumentacija će se dostavljati izravno u sudske predmete preko sustava eSpis, što bi trebalo ubrzati obradu i smanjiti mogućnost pogrešaka.