Zagreb, 16.10.2026. - Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan održao je konferenciju za medije na kojoj je predstavio Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije za razdoblje do 2032. godine, Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije za razdoblje do 2028. godine, Metodologije ocjenjivanja učinkovitosti rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika te Pravilnik o izmjenama Pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. Na slici (L-D) Ivan Lakoš, Ivan Crnčec, Damir Habijan, Anita Kožul Ergarac, Nikolina Milić.foto HINA/ Saša KOLJAN/ sk
HINA/Saša KOLJAN
16.10.2026., 20:02
SVE VAŽNIJA ULOGA UI

Hrvatska planira uložiti 932 milijuna eura u umjetnu inteligenciju, što će dobiti građani?

Umjetna inteligencija (UI) trebala bi imati sve važniju ulogu u svakodnevnom životu građana, od korištenja javnih usluga do obrazovanja i poslovanja. Nacionalni plan za njezin razvoj do 2032. godine i prateći akcijski plan do 2028. predstavio je u petak ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, istaknuvši kako je cilj ubrzati primjenu umjetne inteligencije u gospodarstvu, javnom sektoru i društvu, uz načelo da tehnologija mora ostati u službi čovjeka.

Za provedbu prvog akcijskog plana, koji obuhvaća 33 mjere, predviđeno je 382,1 milijun eura, a ukupna planirana ulaganja do 2032. godine iznose 932,1 milijun eura. Najveći dio sredstava namijenjen je istraživanju, inovacijama i razvoju gospodarstva, s ciljem jačanja domaćih tehnoloških kapaciteta i šire primjene novih rješenja. Među projektima koji bi se mogli izravno odraziti na građane ističe se razvoj asistenta u sustavu e-Građani, koji bi trebao olakšati pristup informacijama i snalaženje u javnim uslugama. Umjetna inteligencija trebala bi se primjenjivati i u pravosuđu, gdje bi mogla pružati podršku radu pravosudnih dužnosnika. "Cilj je potaknuti i pretvaranje istraživačkih i poduzetničkih ideja u konkretne proizvode i usluge te ojačati konkurentnost domaćeg gospodarstva", naveo je Habijan.

U izradi Nacionalnog plana sudjelovalo je 133 članova stručne radne skupine iz 55 institucija, a održano je više od 80 sastanaka. U proces su bili uključeni predstavnici javnog sektora, akademske zajednice, gospodarstva, regulatornih tijela i civilnog društva. Na konferenciji je predstavljena i metodologija ocjenjivanja učinkovitosti rada sudskih i državnoodvjetničkih savjetnika, kojom se uvodi jedinstven sustav vrednovanja njihova rada. Ocjenjivanje će se temeljiti na četiri kriterija: djelotvornosti u obavljanju radnji, kvaliteti obavljenog posla, urednosti rada i iskustvu u svojstvu savjetnika. Moguće je ostvariti ukupno 100 bodova, a rezultati će se iskazivati kroz pet ocjena, od "izvrstan" do "ne zadovoljava".

Metodologija će se primjenjivati od 2027., pri ocjenjivanju rada za 2026. godinu. Ocjenu će donositi čelnik pravosudnog tijela na prijedlog pravosudnog dužnosnika koji prati rad savjetnika, odnosno mentora. Predstavljene su i izmjene pravilnika o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i njihovih zamjenika. Njima se naknade za aktivna dežurstva usklađuju s pravilima o uvećanju plaće za prekovremeni i noćni rad te rad subotom, nedjeljom, blagdanima i neradnim danima.

Javno savjetovanje o Nacionalnom planu i pripadajućem akcijskom planu trajat će 30 dana. Građani, institucije, poduzetnici i drugi zainteresirani moći će dostaviti prijedloge i primjedbe prije dovršetka dokumenata.

ZA RAZVOJ 139 MILIJUNA EURA

Za razvoj računalne i podatkovne infrastrukture u prvom akcijskom planu predviđeno je ukupno 139 milijuna eura. Uz tehnološki razvoj, važan naglasak tu je stavljen i na obrazovanje, odnosno stjecanje znanja potrebnih za odgovorno korištenje novih tehnologija. Do 2028. godine planirano je osposobljavanje 7000 građana za pismenost u području umjetne inteligencije, 10.000 nastavnika za razvoj kompetencija povezanih s tom tehnologijom, kao i 5000 javnih službenika.