Banke u Hrvatskoj su od 2022. do kraja prve polovine 2026. iz svojih očito enormnih dobiti na ime dividende svojim vlasnicima isplatile gotovo pet milijardi eura, razvidno je iz podataka Hrvatske narodne banke, o odljevu kapitala iz bankarskog sustava, što je tema koju je u svojoj publikaciji Makroprudencijalna dijagnostika adresirala sama Hrvatska narodna banka.

Ulazak u eurozonu

S obzirom na to da gotovo 90 posto domaćeg bankarskog sustava zapravo nije "domaće", nego je riječ o stranim vlasnicima, velika većina tog iznosa iznesena je iz Hrvatske - u zemlje iz kojih dolaze većinski vlasnici banaka, Italiju, Austriju, Mađarsku i druge. HNB je naveo točne iznosi dividendi koje su kreditne institucije svojim dioničarima isplatile u posljednje četiri i pol godine, i to iz dobiti prethodnih godina i iz zadržane dobiti.

Tako su u 2022. isplatile 554,5 milijuna eura, u 2023. iznos plaćene dividende skače na više od milijardu eura (1045), u 2024. isplatile su 1008 milijardi eura dividende, u 2025. čak 1424 milijarde eura te u prvom polugodištu 2026. na ime dividende je već povučeno sve što su zaradile, 728,04 milijuna eura. Ukupno je riječ oko 4,76 milijardi eura, od čega je, sukladno s udjelom u kapitalu, više od 4 milijarde izneseno iz RH.

Kada smo ušli u eurozonu, ECB je automatizmom postao naša središnja banka, a njegove ključne stope relevantne i za domaće tržište. Kako je ECB zbog inflacije povećavao ključne stope, tako su one iskoristile priliku da višak likvidnosti drže na računima kod HNB-a, gdje im se taj višak ukamaćivao po tim relativno visokim stopama - bez ikakvog rizika. Riječ je o antiinflatornoj politici ECB-a, kada podižu stope baš kako bi banke motivirali ne da kreditiraju, nego da novac povlače iz optjecaja.

No bankama to itekako odgovara jer im je dobit, po osnovi kamata koje im je isplatio ECB, još dodatno snažno rasla. Uz zaradu na kamatama i naknadama građanima i tvrtkama u RH, od ulaska u eurozonu banke tako zarađuju i na depozitnoj ključnoj stopi ECB-a. Primjerice, u 2022. im je netodobit bila oko 700 milijuna eura (tada u kunama), a u 2023. skače na 1,36 milijarde eura, u 2024. na rekordnih 1,53 milijardi, pa u 2025. malo pada, na 1,4 milijarde. Isplaćena dividenda je po godinama nešto niža, no lani čak i viša, jer su isplatile i dio zadržane dobiti od ranije.

HNB nije zabrinut

Riječ je o enormnom odljevu kapitala izvan Hrvatske, pa se "lampice pale" i s aspekta sigurnosti i stabilnosti bankarskog sustava. U bankama su veliki iznosi štednje naših građana, a one povlače iz sustava enormne iznose, što im stanjuje kapitalnu poziciju. U HNB-u ipak nisu zabrinuti.

“Na dan 30. lipnja 2026. sve kreditne institucije u RH ispunjavaju regulatorne kapitalne zahtjeve, a raspolažu s dovoljno viškova kapitala iznad regulatornih zahtjeva da ispune najavljena povećanja protucikličkoga zaštitnog sloja kapitala od 1. siječnja 2027. (s 1,5 posto na 2 posto) i od 1. listopada 2027. (s 2 posto na 2,25 posto). Visina kombiniranoga zaštitnog sloja kapitala u Hrvatskoj postupno je povećavana i među najvišima je u EU-u", ističu.

Domaći bankovni sustav je, dakle, i dalje dobro kapitaliziran, otporan i stabilan. HNB prati sve rizike te poduzima aktivnosti koje su usmjerene na kontinuirano osiguravanje otpornosti hrvatskog bankovnog sustava, poručuje HNB.