U protekloj školskoj godini država je u 419 osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova financirala projekte usmjerene na prevenciju nasilja i ovisnosti, medijsku pismenost, otpornost te mentalno zdravlje u iznosu od gotovo 618. 000 eura.

Vlada je te podatke navela u svom mišljenju na Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2025. godinu.

Pravobraniteljica Tatjana Katkić Stanić u Izvješću je upozorila na više problema, među kojima su zaštita djece od više oblika nasilja, njihova zaštita unutar sustava socijalne skrbi te obrazovnog sustava. 

Što se tiče nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama, pravobraniteljica upozorava na velik broj prijava svih oblika nasilja u školama. Poručuje kako sama reakcija nakon incidenta nije dovoljna, da treba s reaktivnog prijeći na preventivni pristup.

Vlada na to poručuje kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih svake godine raspisuje javni poziv za financiranje preventivnih projekata.

Na njega škole i učenički domovi mogu prijaviti preventivne projekte koji će omogućiti učenicima uspješno nošenje s izazovima rasta, razvoja i odrastanja.

Redovito se prate učenici s više neopravdanih

Vlada podsjeća i kako Agencija za odgoj i obrazovanje provodi stručna usavršavanja učitelja i nastavnika, gdje su jedno od važnih područja upravo preventivni programi.

Pravobraniteljica je po pitanju zanemarivanja u obitelji upozorila na potrebu ranijeg prepoznavanja rizičnih okolnosti, a Vlada uputila na međuresorni mehanizam redovitog praćenja učenika s povećanim brojem neopravdanih izostanaka.

Naime, Ministarstvo znanosti mjesečno dostavlja Ministarstvu rada i socijalne politike podatke o učenicima s većim brojem neopravdanih izostanaka. Ti se podaci zatim prosljeđuju Hrvatskom zavodu za socijalni rad radi pravodobne procjene okolnosti, poduzimanja mjera te praćenja slučajeva uz preispitivanje poduzetih mjera.

"Vlada smatra da se na navedeni način jača preventivni pristup i međuresorna suradnja u cilju pravodobnog prepoznavanja rizika za dobrobit djeteta i sprječavanja daljnjeg pogoršanja obiteljskih okolnosti", navedeno je.

Osnivanje dječje kuće, u planu i mobilni timovi

Pravobraniteljica se u Izvješću zauzima za paralelno i istovremeno osnivanje četiriju dječjih kuća na području cijele Hrvatske, a ne samo Zagreba.

Vlada odgovara da je početni plan krenuti s pilot dječjom kućom, nakon čega će se provesti analiza potrebe i mogućnosti proširenja, po uzoru na preporuke i zemlje koje su također ustrojavale dječje kuće, primjerice Finsku i Sloveniju.

Također je u planu osnivanje mobilnih timova kako bi sva djeca u Hrvatskoj imala isti pristup uslugama koje se pružaju u dječjoj kući.

Što se tiče zaštite od spolnog iskorištavanja djece,  Vlada je istaknula kako je na razini EU u tijeku zakonodavni postupak za donošenje nove Direktive o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja djece i materijala seksualnog zlostavljanja djece.

Prijedlog direktive prepoznaje da teška kaznena djela, kao što su seksualno iskorištavanje djece i dječja pornografija, zahtijevaju cjelovit pristup koji uzima u obzir sve veću uporabu informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Istražni zatvor za maloljetnike u praksi vrlo kratak

Referirajući se na prijedlog pravobraniteljice da se osnuju zatvorene ustanove u skladu sa Zakonom o sudovima za mladež i unaprijede uvjeti izvršenja mjere istražnog zatvora za maloljetnike, Vlada je istaknula kako relevantni međunarodni i europski standardi propisuju obvezu odvajanja maloljetnika od odraslih osoba, ali ne i obvezu zasebnih ustanova.

Važeće rješenje u Hrvatskoj osigurava odvajanje maloljetnika, uz mogućnost iznimnog zajedničkog smještaja isključivo na temelju stručne procjene i suglasnost nadležnog suda. Maloljetnicima se osiguravaju psihosocijalna pomoć, zdravstvena skrb te, u okviru mogućnosti zatvorskog sustava, pristup radu i poduci, istaknula je Vlada.

Također, organizacija izvršavanja istražnog zatvora u mreži zatvora omogućuje smještaj maloljetnika u blizini mjesta prebivališta, čime se osigurava ostvarivanje prava na obiteljski život te se stvaraju preduvjeti za nastavak obrazovanja.

Prema podacima iz Zatvorskog i probacijskog informacijskog sustava, od 1. siječnja do 30. lipnja ove godine, istražni zatvor za maloljetnike u 45,3 posto slučajeva trajao je do mjesec dana, u 29,3 posto slučajeva između jednog i dva mjeseca, a u 9,3 posto između dva i tri mjeseca, što ukupno čini 84 posto slučajeva do tri mjeseca. U tom smislu, Vlada ističe da predloženo rješenje nije usporedivo s izvršavanjem odgojne mjere upućivanja u odgojni zavod, koja se izriče u trajanju od šest mjeseci do tri godine.

"Za razliku od odgojne mjere, kod istražnog zatvora, riječ je o mjeri čije je trajanje u trenutku upućivanja neizvjesno, ali se, s obzirom na žurnost postupanja u predmetima maloljetnika, u pravilu može očekivati njezino kratko trajanje", istaknula je.

Upravo zbog takvih obilježja mjere, dodala je Vlada, izvršavanje istražnog zatvora u mreži zatvora pokazuje se organizacijski i funkcionalno primjerenijim od centralizacije na dvije lokacije.

Nadalje, Vlada je istaknula kako postojeći odgojni zavodi imaju poteškoće u zapošljavanju stručnjaka odgovarajućih profila, dok zatvorski sustav takvim stručnim kadrom raspolaže relativno stabilno.

Navela je i kako prenapučenost zatvorskog sustava "nedvojbeno" otežava organizaciju izvršavanja istražnog zatvora za maloljetnike, pa će se prijedlozi poboljšanja i reorganizacije sustava uzeti u obzir kod izrade novog zakona o zatvorskom sustavu i izmjena Zakona o sudovima za mladež.