Vodstvo HDZ-a sazvalo je za 28. studenog izvještajni sabor, koji će se održati u Šibeniku. “Bit će to klasični, uobičajeni izborni sabor”, kratko je prokomentirao Krunoslav Katičić, glavni tajnik HDZ-a i jedan od najbližih suradnika premijera i predsjednika stranke Andreja Plenkovića.

No, kako na izvještajnim saborima nema nikakvih izbora, koji po definiciji izazivaju unutarstranačke konflikte, može se očekivati da će ga vodstvo stranke iskoristiti kao priliku za mobilizaciju članstva i svojevrsni uvod i pripreme za sljedeće parlamentarne izbore, koji bi se trebali održati najkasnije u proljeće 2028.

Dvije teškoće

Tako da se očekuje kako bi u Šibeniku Andrej Plenković mogao s govornice objaviti da HDZ pod njegovim vodstvom kreće u pohod na četvrtu uzastopnu pobjedu na parlamentarnim izborima. Ako bi u tome uspio, oborio bi rekord koji je dosad držao osnivač i prvi predsjednik HDZ-a Franjo Tuđman, koji je stranku vodio u tri izborne pobjede - 1990., na prvim parlamentarnim izborima, te potom 1992. i 1995. Plenković je HDZ dosad vodio tri puta u pobjedu na parlamentarnim izborima - 2016., nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo stranku, te potom 2020. i 2024. godine. Eventualna četvrta uzastopna pobjeda na parlamentarnim izborima bila bi presedan u hrvatskoj politici, ali i svojevrstan rekord u europskim razmjerima.

Međutim, pred HDZ-om su u ovom trenutku dvije velike teškoće. Jedna je pojava slučaja Gospić, koji prijeti da postane poveznica svih onih koji su zbog bilo kojeg razloga nezadovoljni vladavinom HDZ-a. Drugi je pak problem činjenica da bi na tim parlamentarnim izborima, za razliku od onih u proljeće 2024., SDP i Možemo ovaj put, izgleda, zaista mogli izići sa zajedničkom predizbornom listom. Istraživanja stavova javnosti upućuju na to da te dvije oporbene stranke zajedno dobivaju više glasova nego HDZ. To je izazvalo izvjesnu zabrinutost i u vodstvu stranke, ali i među članstvom. Naravno, do izbora ima još najmanje godinu i pol i to je razdoblje u kojem HDZ može dodatno motivirati svoje birače kako bi podignuo rejting i bio prvi u onim izbornim jedinicama u kojima mu oporbena koalicija opasno prijeti te na taj način dobio dodatne mandate. Naime, D’Hondtova metoda, koja se primjenjuje u proporcionanim izbornima sustavima, gotovo uvijek dodatnim mandatima nagrađuje stranku ili listu koja dobije najviše glasova. Hrvatska na izbore ide u deset izbornih jedinica, u kojima se bira po 14 saborskih zastupnika. Prvo mjesto u većini njih donosi i pobjedu na parlamentarnim izborima.

Viša razina

Stoga se očekuje da izvještajni sabor u Šibeniku krajem studenoga bude početak stavljanja stranke na višu razinu djelovanja kako bi se uhvatio zamah koji bi u sljedećih godinu i pol i promijenio raspoloženje u dijelu javnosti prema HDZ-u, ali i pogurao stranku prema većoj podršci birača. Od županijskih organizacija zatražit će se pojačani angažman, posebno u jedinicama gdje koalicija SDP-a i Možemo! prijeti pohodom do najvećeg broja glasova.

Među osobito bitnim izbornim jedinicama su one koje obuhvaćaju Grad Zagreb ili njegove dijelove, gdje bi mogao biti ključ izborne pobjede. Stoga se u HDZ-u može čuti da će oni staviti velik naglasak na pojačane aktivnosti u Zagrebu. S tim u vezi tumači se ulazak u Sabor Marije Vrhovski, čelnice HDZ-ova područnog odbora Črnomerec. Ona je već dugo jako aktivna na društvenim mrežama, gdje detaljno govori o svim nedostatcima vladavine Možemo! u Zagrebu.

U tom tonu govori i u Saboru, gdje je također jako kritična prema vladajućoj stranci u Zagrebu. Spominje ju se i kao moguću kandidatkinju HDZ-a za gradonačelnicu Zagreba. Naravno, lokalni će izbori biti tek nakon parlamentarnih, ali njezina aktivnost trebala bi donijeti nekog ploda i na izborima za Sabor.