Prema prvoj procjeni DZS-a, realni BDP je u drugom ovogodišnjem tromjesečju porastao za 1,7 % u odnosu na isto razdoblje lani. To je već 22. kvartal zaredom kako hrvatsko gospodarstvo raste, no taj je rast sve sporiji. U prvom kvartalu je godišnji rast BDP-a iznosio 2,2 %. Godišnja stopa rasta od 1,7 % najniža je još od zadnjeg kvartala 2020., kada je ekonomija pala uslijed pandemijskih kretanja.

Prema podacima DZS-a, ovaj rast u drugom kvartalu povukli su osobna potrošnja, investicije i izvoz. No, rast potrošnje kućanstava, što je najveća sastavnica BDP-a, bio je znatno sporiji no kvartal ranije. Potrošnja je u drugom kvartalu rasla za 0,5 posto na godišnjoj razini, pod utjecajem, “stabilnih kretanja na tržištu rada te prometa ostvarena u uslužnim djelatnostima”.

Postupno hlađenje

No, kvartal ranije rasla je 2,6 %. Iako je dakle i dalje pokretač rasta, njeno usporavanje najviše utječe i na hlađenje ekonomije. Bruto investicije u fiksni kapital porasle su za 1,7 %, što je opet sporije u odnosu na 2,5 % iz prvog kvartala. Državna potrošnja je, međutim, ubrzala, odnosno u drugom je kvartalu porasla za 2 %, dok je kvartal ranije rasla 0,7 %. Intenzivirao se izvoz roba i usluga koji je u drugom kvartalu porastao 3 % na godišnjoj razini, nakon pada za 1,6 % u prethodnom. Pritom je za ovaj rast većinom zaslužan izvoz roba: on je porastao za 5,2 %, dok je izvoz usluga prastao za svega 1 %. No, intenzivirao se i uvoz roba i usluga. On je u drugom kvaralu porastao za 3,4 %, dok je u kvartalu ranije pao za 0,3 %. Uvoz roba je pritom porastao za 2,5 %, što je bitno manje od uvoza usluga koji je u drugom kvartalu - od travnja do lipnja - porastao za čak 7,8 %.

Iako dakle ekonomija na godišnjoj razini raste (drugi kvartal ove u odnosu na drugi kvartal prošle godine), teško se više može govoriti o pregrijanosti: prije će se morati iznaći novi izvori rasta ukoliko se nastavak usporavanja želi zaustaviti. Ovakvi podaci DZS-a bili su na neki način i očekivani, s obzirom na kretanja u trgovini, industriji i poljoprivredi koja usporavaju, o čemu je svjedočio HNB, koji je prvi izašao sa svojim procjenama za drugi kvartal. U njima je naime nagovijestio da se u drugom kvartalu očekuje daljnje usporavanje rasta ekonomije, a slično se prije koji dan odredio i Ekonomski institut. No, još bolju sliku daje kretanje BDP-a kvartal za kvartalom. Tu se situacija drastično preokrenula početkom godine, odnosno u prvom kvartalu 2026. u odnosu na zadnji kvartal 2025. DZS je prvo procijenio da je kvartalni rast bio ravan nuli, a sada ga je blago pogurao i u minus (minus 0,1). Ipak, nismo zaronili u tehničku recesiju jer podaci DZS-a za drugi kvartal sada pokazuju da u drugom kvartalu u odnosu na prvi opet imamo mali rast, od 0,4 % (HNB je predviđao 0,3 %).

Godišnje oko 2,5 %

Dakle, izbjegnuta je tehnička recesija (njena definicija je dva uzastopna negativna kvartala), ali kvartalna stagnacija je prisutna. I ako se tako nastavi, to će i dalje pomalo nagrizati godišnji rast. Sada će treći kvartal odgovoriti na pitanje može li sezona, koja je u lipnju bila i podbacila (što je još drugi kvartal), poravnati sve ove krivine i ponovo ubrzati rast BDP-a. Očekivanja ekonomista i relevantnih institucija smještaju ipak rast BDP-a Hrvatske za ovu cijelu godinu na oko 2,5 %.

Naravno, i okruženje je problematično. Europska ekonomija se slabo diže, što loše utječe na domaći izvoz roba i usluga. Tako da, iako je hrvatska ekonomija usporila, godišnji rast je i dalje iznad europskih prosjeka.

- Ovo je 22. uzastopno tromjesečje rasta BDP-a, unatoč globalnim okolnostima koje su se znatno izmijenile, a to je uz rusku agresiju na Ukrajinu, i rat na Bliskom istoku koji je imao posljedice za cijene energenata diljem svijeta, Europe pa i Hrvatske, komentirao je podatke premijer Andrej Plenković.