Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava (HHO) u petak je pozvao Vladu i nadležne institucije da hitno poduzmu mjere za smanjenje prenapučenosti u zatvorima te da, kada se ispune zakonske pretpostavke i procjena rizika pokaže da nema opasnosti, daju prednost alternativama lišenju slobode.

U HHO-u ističu da zatvaranje mora biti krajnja mjera, a ne automatski odgovor na lakša kaznena djela, prekršaje ili okolnosti u kojima se svrha sankcioniranja, kako naglašavaju može ostvariti bez smještaja u prenapučenom zatvorskom sustavu.

''Tražimo da osobe koje su kažnjene prekršajno i osobe koje izdržavaju kraće kazne do godine dana ne šalju u zatvor ako za to nisu osigurani propisani uvjeti'', ističu u HHO. 

Također, predlažu i da se za osobe koje izdržavaju kraće kazne do dvije godine, nakon izdržane najmanje polovice kazne bez odgode individualno preispita ispunjavaju li pretpostavke za uvjetni otpust ili drugi blaži oblik izvršavanja sankcije.

''Takva odluka ne smije biti automatska niti smije ugroziti javnu sigurnost, žrtve ili svjedoke, ali mora biti stvarno razmotrena u svakom pojedinačnom slučaju. Pozivamo sudačke organizacije i strukovna tijela da aktivno zagovaraju izmjene propisa i praksu koja će omogućiti širu primjenu razmjernih, individualiziranih i rehabilitacijskih sankcija'', pojašnjavaju u HHO-u.

Dodaju i kako Hrvatska ne smije zatvorsku prenapučenost rješavati zatvaranjem još većeg broja ljudi u uvjetima koji, kako navode, mogu biti ponižavajući ili nečovječni, a posebno kada se radi o prekršajima i blažim kaznenim djelima.

Boravak u zatvoru za takve osobe često je kontraproduktivan i gura ih prema kriminalu, a ne omogućuje rehabilitaciju. Smanjenje broja osoba u zatvorima nije ''popuštanje kriminalu''. Ono je pitanje zakonitog, razmjernog, odgovornog i učinkovitog kažnjavanja, navodi se u dopisu HHO.

Zaključuju i kako nedostatak kapaciteta, kadra ili novca ne može biti opravdanje za uvjete koji prelaze granicu dopuštene kazne i približavaju se, kako se ističe, nečovječnom ili ponižavajućem postupanju. Zaključuju i kako Hrvatska mora osigurati da nijedna osoba, neovisno o optužbi, presudi ili kazni, ne bude izložena uvjetima koji vrijeđaju njezino ljudsko dostojanstvo. 

Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava istaknuo je kako učestalo prima brojne pritužbe osoba koje se nalaze u zatvorima i kaznionicama diljem Hrvatske. Pritužbe se najčešće odnose na uvjete smještaja, dostupnost zdravstvene skrbi, postupanje službenika i nedjelotvornost zaštite njihovih prava. Sadržaj tih pritužbi, ocjenjuju, upućuje na ozbiljne probleme koji zahtijevaju hitno i odgovorno postupanje nadležnih tijela.