Od fišijada, vinskih maratona i Wine & Walk programa preko HeadOnEasta i Osječkih ljetnih noći pa sve do velikih koncerata, sportskih natjecanja, kulturnih festivala, izložbi i tradicijskih priredbi – kalendar događanja na istoku Hrvatske sve je sadržajniji. Gotovo da nema grada, općine ili turističke zajednice u pet slavonskih županija koji tijekom godine ne organiziraju bar nekoliko manifestacija kojima pokušavaju privući posjetitelje, predstaviti lokalnu gastronomiju, kulturnu baštinu i običaje te, možda najvažnije, učiniti svoju sredinu vidljivijom izvan lokalnih granica.

Takva događanja odavno više nisu samo zabava za nekoliko sati ili način da se stanovnicima ponudi sadržaj tijekom vikenda, već u turističkom smislu ona su jedan od alata kojima kontinentalne destinacije pokušavaju stvoriti razlog za dolazak ondje gdje more i plaže nisu glavni adut. Posebno je to važno za istok Hrvatske, odnosno Osječko-baranjsku, Vukovarsko-srijemsku, Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku i Virovitičko-podravsku županiju, koje turistički promet grade na drukčijim motivima dolaska - gastronomiji i vinu, prirodi, kulturnoj i povijesnoj baštini, aktivnom odmoru te manifestacijama i događanjima.

Dvostruka uloga

Da taj dio Hrvatske više nije turistički potpuno marginalan pokazuju i službene brojke. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u pet slavonskih županija 2025. godine u komercijalnom smještaju evidentirano je ukupno 353 tisuće turističkih dolazaka i više od 661 tisuće noćenja. Najviše ih je ostvarila Osječko-baranjska županija sa 151.937 dolazaka i 304.729 noćenja, a slijedila je Vukovarsko-srijemska s 97.904 dolaska i 163.202 noćenja. Brodsko-posavska ostvarila je 53.842 dolaska, Požeško-slavonska 28.506, a Virovitičko-podravska 20.936.

Same brojke, međutim, ne pokazuju koliki dio tih dolazaka izravno stvaraju manifestacije. Tisuće ljudi na koncertu, fišijadi ili gradskom festivalu ne znače nužno i tisuće turista jer i dalje značajnu većinu posjetitelja čine domaći ljudi ili gosti iz obližnjih mjesta i lokacija. Dio se nakon završetka programa vraća kući, a samo dio koristi hotelski ili privatni smještaj. Zbog toga bi uspjeh manifestacije bilo pogrešno mjeriti isključivo brojem ljudi koji su i noćili jednu ili dvije noći.

Gospodarski je učinak mnogo širi od broja prijavljenih noćenja jer posjetitelj koji možda neće prespavati ipak će platiti ručak ili večeru, popiti kavu ili vino, kupiti lokalni proizvod, gorivo ili suvenir. Organizatori angažiraju ugostitelje, OPG-ove, vinare, obrtnike, glazbenike, tehničare, zaštitarske i prijevozničke tvrtke te brojne druge pružatelje usluga. Osječke ljetne noći, primjerice, uključuju i izlaganje te prigodnu prodaju proizvoda lokalnih obrtnika i poslovnih subjekata.

Takvi događaji stoga najčešće imaju dvostruku ulogu - prva je neposredna jer donosi povećan promet tijekom jednog ili nekoliko dana, a druga je dugoročnija, a to je stvaranje prepoznatljivosti destinacije. Fišijada, čobanijada, vinski maraton, berba grožđa, tradicijska smotra ili lokalni festival teško će sami promijeniti gospodarsku sliku neke sredine ili otvoriti velik broj stalnih radnih mjesta. Mogu, međutim, povećati promet ugostiteljima i proizvođačima, omogućiti dodatnu zaradu obiteljskim gospodarstvima, potaknuti otvaranje novih smještajnih kapaciteta te ljudima koji se bave vinom, gastronomijom, suvenirima ili turističkim uslugama otvoriti novo tržište. Kada se isti događaji ponavljaju godinama i izgrade prepoznatljivo ime, njihov učinak može prerasti jednodnevnu potrošnju. Osijek, primjerice, promovira Svjetski kup u gimnastici, polumaraton, Pannonian Challenge, Osječku ljetnu noć, HeadOnEast, Dane prvog hrvatskog piva i Advent, što pokazuje da se turistička ponuda ne oslanja na samo jednu vrstu publike.

IVICA GETTO

Da turističke manifestacije i događaji imaju važnu ulogu u razvoju kontinentalnog turizma Osječko-baranjske županije jer stvaraju dodatne motive za dolazak posjetitelja, obogaćuju turističku ponudu i povećavaju prepoznatljivost Slavonije i Baranje kao cjelogodišnje turističke destinacije, smatraju u Osječko-baranjskoj županiji. Njihovim održavanjem tijekom različitih razdoblja godine smanjuje se sezonalnost turističke potražnje i potiču dolasci izvan tradicionalno najposjećenijih termina, što je posebno važno za razvoj kontinentalnog i cjelogodišnjeg turizma.

- Sezonalnost noćenja nije izražena kao što je to slučaj u jadranskoj Hrvatskoj, ali su vidljivi vrhunci u svibnju i rujnu, a u navedenom međurazdoblju ostvaruje se 48,7 posto noćenja. Međutim, travanj, listopad i studeni bilježe također dobre rezultate. Već tradicionalno mjesec s najviše noćenja je svibanj, koji je ove godine oborio rekord kao najposjećeniji mjesec dosad s 40.000 noćenja, a upravo se u svibnju, kao i u lipnju i rujnu održava veliki broj manifestacija. Nadalje, OBŽ je vikend destinacija gdje gost u pravilu ostvari dva noćenja, a udarni vikendi u svibnju, lipnju, srpnju i rujnu ostvarili su svaki otprilike od 3000 do 4000 noćenja - objašnjavaju u OBŽ-u.

Rekordni svibanj

Osim neposrednih gospodarskih učinaka, turističke manifestacije pridonose očuvanju i turističkoj valorizaciji tradicije, običaja, gastronomije, kulturne i nematerijalne baštine, omogućujući posjetiteljima autentičan doživljaj lokalnog načina života. Istodobno su snažan promotivni alat jer stvaraju sadržaje koji povećavaju medijsku i digitalnu vidljivost destinacije te mogu biti neposredan povod za prvi dolazak posjetitelja, nakon kojega se upoznaju i s drugim turističkim sadržajima ove županije. Velik broj različitih događanja raspoređenih tijekom cijele godine omogućuje kontinuirano stvaranje razloga za posjet Slavoniji i Baranji.

Direktor Turističke zajednice OBŽ Mislav Matišić tvrdi da je korist od turističkih i gospodarskih manifestacija višestruka jer ne samo da preko njih OPG-ovi i drugi proizvođači plasiraju svoje proizvode nego su i važan motiv dolaska u destinaciju.

- Mi smo prije svega vikend-destinacija, gdje gost u pravilu ostvari dva noćenja, a najveći broj turista pristiže u proljeće i jesen, kada se i održava najviše manifestacija - kaže.

Mjesec s najviše noćenja je svibanj, koji je ove godine oborio rekord kao najposjećeniji mjesec dosad (40.000 noćenja), a upravo se u svibnju, kao i u lipnju i rujnu održava mnogo manifestacija. Broj noćenja ovisi i o velikim sportskim događanjima i kongresima. U ovoj su godini udarni vikendi u svibnju, lipnju, srpnju i rujnu ostvarili svaki od 3000 do 4000 noćenja.

OBŽ

Vlasnica Privatnog smještaja Maksimilian u Osijeku, u Tvrđi, Jasmina Krkić Poznić, smatra da je važnije od broja noćenja kakvu to sliku šalje o nama prema van.

- Slika koja ide posljednjih godina, koju su počeli raditi u TZ OBŽ-a, jest da se kod nas stalno nešto događa. I to je ono što je nama bitno, da se ta priča o tome da se stalno događaju festivali, koncerti, radionice, manifestacije, vrti u medijima i šalje sliku grada koji vrijedi posjetiti. Hoće li taj grad biti posjećen baš u vrijeme HeadonEasta ili će nekoga HeadonEast potaknuti da dođe za deset, 15 ili mjesec dana, to je bitno - mišljenja je Krkić Poznić. Primjećuje da svake godine više ljudi pita da bi došlo na HeadonEast i na Advent u Osijeku.

- Bitno je da se zna da se to događa, da ide u istim terminima i da šaljemo priču nakon koje sljedeće godine dolazi sve više ljudi - poručuje vlasnica Maksimiliana.