Trećina turista destinaciju bira prema hrani, a mediteranska prehrana adut je hrvatske turističke ponude. Valorizirajući mediteransku prehranu kao jedan od elemenata turističke ponude, Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) objavilo je studiju "Okus održivosti: Mediteranska prehrana kao kulturna i turistička vrijednost u okviru EU strategije za jadransko-jonsku regiju".

Publikacija, kažu u Ministarstvu, kao odgovor na izazove masovnog turizma nudi uspostavu kratkih lanaca opskrbe i modele od polja i mora do stola, snažnije uključivanje lokalnih proizvođača i malih poduzeća, razvoj cjelogodišnjih iskustava na ruralnim, otočnim i unutrašnjim područjima, stvaranje tematskih gastronomskih ruta, uvođenje oznaka izvornosti te primjenu suvremenih digitalnih alata za sljedivost hrane, pametno mapiranje ruta i digitalno pripovijedanje lokalnih priča.

Iva Čaleta Pleša, voditeljica projekta i urednica publikacije, pojašnjava kako su turisti danas iznimno educirani i prepoznaju kada im se servira uvozna namirnica pod krinkom lokalnog specijaliteta.

- S druge strane, mediteranska prehrana predstavlja našu kulturnu baštinu. Kroz autentičnu ponudu turistima objašnjavamo tko smo mi zapravo i stvaramo turizam koji podržava lokalno gospodarstvo - kaže Čaleta Pleša, dodajući kako su u Hrvatskoj, prema podatcima Eurostata, površine pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom u razdoblju od 2012. do 2022. četverostruko porasle, što čini snažnu bazu za ponudu hrane na turističkom tržištu.

Rješenje je, dodaje voditeljica projekta, u jačanju regionalne suradnje svih deset zemalja jadransko-jonske regije, odnosno Hrvatske, Grčke, Italije, Slovenije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Srbije te San Marina. Studija ujedno ističe i uspješne primjere iz susjedstva, poput projekta Hercegovačka kuća iz Trebinja u BiH, koji okuplja i plasira proizvode lokalnih poljoprivrednika, te Mljekarska škola u Pirotu u Srbiji, gdje učenici na praktičnoj nastavi proizvode tradicionalni sir kačkavalj sa zaštićenim geografskim podrijetlom i prezentiraju ga turistima.

- Povezivanjem primarnog poljoprivrednog sektora i turizma turistička sezona može se produžiti na cijelu godinu, a lokalnim se poduzetnicima pruža stvarna prilika za zaradu, ostanak i kvalitetan život na vlastitoj zemlji. Također, povezivanjem ugostiteljstva s domaćim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i ribarima hrana postaje glavni pokretač održivog razvoja koji čuva identitet i zadržava novac unutar lokalne zajednice - dodaje Čaleta Pleša.