Hrvatska poljoprivredna komora i Odbor za ratarstvo predstavili su radnu verziju dokumenta "Vizija hrvatske poljoprivrede – pšenica kao prvi veliki primjer", koji predviđa udruživanje u proizvođačke organizacije s najmanje 4000 hektara proizvodnje, model financiranja preko skladišnice do devet mjeseci i sufinanciranja dijela kamate kroz de minimis potpore, koji treba razraditi s financijskim institucijama i nadležnim tijelima te uskladiti s pravilima državnih potpora.

U dokumentu se predlaže gradnja pet velikih proizvođačkih centara – po jedan u svakoj od slavonskih županija - Brodsko-posavskoj, Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Virovitičko-podravskoj i Vukovarsko-srijemskoj - a svaki bi imao silose od 50.000 tona pšenice, što je ukupno 250.000 tona skladišnog prostora. Silosi bi se gradili u županijama u kojima se proizvodi najveći dio hrvatske pšenice i ratarskih kultura, a kroz njih bi se gradila i nova tržišna snaga hrvatskog ratarstva i poljoprivrede.

U prostorijama Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) održana je i panel-rasprava na kojoj su sudjelovali Željko Mihelić, predsjednik HPK-a, Ivan Valentić, predsjednik Odbora za ratarstvo HPK-a, Tajana Radić, posebna savjetnica ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, te Zvjezdana Blažić, neovisna konzultantica.

Predsjednik HPK-a kao cilj istaknuo je udruživanje poljoprivrednika u proizvođačke organizacije kako bi se smanjili ulazni troškovi i smanjila cijena inputa, a kroz izgradnju zajedničkih silosa, koji bi bili u vlasništvu proizvođačkih organizacija. Mihelić navodi kako procjene govore da jedan silos od 50.000 tona stoji od šest do osam milijuna eura.

- Financiralo bi se 65 posto europskim novcem i ostalo bi bila vlastita sredstva za ljude koji se udruže. Važno je naglasiti da u proizvođačkoj organizaciji jedan član nosi jedan glas, i netko s pet ili 50 hektara je isto suvlasnik kao onaj s 500 hektara - tvrdi predsjednik HPK-a.

Tajana Radić smatra da je za gradnju regionalnih centara potrebno snažnije planiranje. Dodala je da će potrebe s terena biti saslušane na svim razinama Vlade. Drži da skladište bez preradbenih kapaciteta unutra ne može imati jednak efekt.

- Nama je glavni cilj sagledati koje su mogućnosti da se radi dodatno na preradbenim proizvodima, a isto tako i da se oni okupe u proizvođačke organizacije. Mislimo da je ta inicijativa okupljanja proizvođača oko proizvođačkih organizacija jako važna i da toga treba biti sve više, i u svim sektorima, ne samo u ratarstvu - zaključila je Radić.

Zvjezdana Blažić smatra da bez udruživanja, pogotovo na veliki broj malih poljoprivrednih proizvođača, rascjepkane ponude, zapravo ne možemo doći do uspješne poljoprivrede.

- To ćemo morati kad-tad provesti, i trebalo bi što prije. Ideja HPK-a treba jako puno razrade, treba dodatnih izračuna, vidjeti točno što je isplativo, ali put k udruživanju, prodaji zajedničkog poljoprivrednog proizvoda i nabavi inputa ekonomski je sigurno opravdan - poručila je Blažić, naglasivši da Hrvatska mora težiti da postane zemlja koja nije samo proizvođač sirovina i koja na tržištu nudi proizvode veće dodane vrijednosti.