Veliki broj stručnjaka o poljoprivredi u Vinkovcima
6. Hrvatski ruralni parlament o budućnosti poljoprivrede i ruralnom razvoju u Vinkovcima
U sklopu događanja organiziran je i sajam sa šest izlagača koji predstavljaju domaće proizvode
Ruralni razvoj, budućnost poljoprivredne politike nakon 2027. godine, položaj mladih i žena te uloga lokalnih akcijskih grupa jedne su od glavnih tema ovogodišnjeg 6. Hrvatskog ruralnog parlamenta koji se održava 29. i 30. u hotelu ''Slavonija '' u Vinkovcima
Ovogodišnji šesti Hrvatski ruralni parlament okupio je predstavnike ruralnih zajednica, poljoprivrednike, poduzetnik, lokalna i regionalna samouprava, javne institucije, znanstvena i obrazovna zajednica te organizacije civilnog društva.Naglas je na mladima, njihovu ostanku i povratku u ruralna područja te uključivanju u lokalni razvoj kroz. Program predviđa plenarna izlaganja i panel-rasprave, ali i terenske radionice, susrete Rural Caffea te predstavljanje primjera dobre prakse s područja Vukovarsko-srijemske županije. Kroz rasprave i razmjenu iskustava sudionici će oblikovati zajedničke poruke i preporuke namijenjene donositeljima odluka.
Majda Burić, izaslanica predsjenika Hravtskog sabora istaknula je kako je Vlada premijera Plenkovića svojim radom, zalaganjem i ogromnim osiguranim financijskim sredstvima osigurala da je ravnomjeran regionalni razvoj zaista prioritet i da se rezultati tog prioritetno postavljenog cilja vide.
Prema riječima Kristine Bilić, državne tajnice Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, mi ovdje u Slavoniji, Baranji i Srijemu jako dobro znamo da imamo potencijala, da imamo vrijedne ljude, da imamo kvalitetno zemljište.
-''Na nama je da to iskoristimo i da ovdje ostanu ljudi živjeti, da razmišljamo šta će biti za 10, 20, 30 godina. Pred nama je, kao što svi znate, novo razdoblje programiranja za razdoblje poslije 2027. godine. Mislim da je upravo iz tog razloga dobro što smo ovdje svi zajedno, da čujemo potrebe s terena, rekla je Bilić.
Verica Mušić, predstavnica Hrvatske mreže za ruralni razvoj, istaknula je kako se ovogodišnji skup posebno usmjerava na doprinos programa LEADER i njegovu ulogu u razvoju ruralnih sredina.
"Govorimo o tom doprinosu kako bismo mogli dobiti što bolju poziciju u novom programskom razdoblju, gdje bi se ruralna područja bolje financirala i bolje potaknula za što kvalitetniji život na selima", naglasila je Mušić.
Među sudionicima je i mladi pčelar Adam Knežević, koji nastavlja obiteljsku tradiciju dugu tri generacije. Vlastiti OPG otvorio je 2020. godine, a zahvaljujući ulaganjima i potporama, početnih stotinjak košnica povećao je na više od 800.
"Imam puno znanja od djeda, naravno, i od tate, kao i veliku infrastrukturu, tako da sada ulažem još više i želim još više napredovati. Puno mi znače ovi poticaji i potpore", rekao je Knežević. Njegov OPG godišnje proizvodi oko 40 tona meda, no upozorava na sve teže tržišne uvjete i konkurenciju jeftinog uvoznog meda. Kao jedno od mogućih rješenja ističe jasnije označavanje podrijetla meda i udjela uvoznog proizvoda na deklaracijama.
O važnosti očuvanja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava govorio je i Marinko Beljo, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Naglasio je kako su lokalne akcijske grupe važan partner Ministarstvu jer najbolje poznaju potrebe stanovništva na terenu.
Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak javila se putem video poruke u kojoj je rekla kada govorimo o budućnosti europske poljoprivrede, prečesto možda govorimo o hektarima, potporama, tržišnim uvjetima.
-''Premalo govorimo o ženama, a upravo su ruralne Europljanke lice europske poljoprivrede. One nisu samo proizvođačice hrane, one su poduzetnice, inovatorice, majke, čuvalice obiteljskih gospodarstava, ali i žene koje održavaju život u selima, na otocima, u planinskim i pograničnim područjima Europe. Želim da svaka žena koja odluči ostati na selu i napraviti život na selu u tome vidi priliku za svoju budućnost, rekla je Sunčana Glavak.
Posebna pozornost posvećena je mladim poljoprivrednicima i ženama poduzetnicama koje svojim radom doprinose razvoju lokalnih zajednica. U sklopu događanja organiziran je i sajam sa šest izlagača koji predstavljaju domaće proizvode, od meda, sireva i suhomesnatih proizvoda do tradicionalnih rukotvorina.
