Oporba je u srijedu tijekom rasprave o izvješću o radu DORH-a za 2025. upozorila na rast kriminala povezanog s otpadom, dugotrajne postupke, umiješanost politike te manjak povjerenja građana, dok su vladajući kao ključno isticali povećanje učinkovitosti i smanjenje zaostataka.

DORH je upozorio na porast kriminala povezanog s otpadom, na ilegalni uvoz i nelegalna odlagališta, istaknuo je SDP-ov zastupnik Saša Đujić govoreći o izvješću glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića za prošlu godinu. 

''Tu rečenicu bi svaka vlada morala shvatiti ozbiljno. Premijer je rekao da ne zna detalje istrage kojom se bave DORH i USKOK, ali je svejedno odlučio kako treba politički označiti one koji traže odgovore'', naglasio je.

Urša Raukar Gamulin (Možemo!) poziva DORH i Vladu da se u slučajevima poput onog iz Gospića drže načela predostrožnosti koja su upisana u hrvatske zakone.

''Ukupni okolišni kriminal raste puno umjerenije između 2024. i 2025., ali zato kriminal vezan uz gospodarenje otpadom, odnosno uvoz i skladištenje otpada raste dramatično. Gospić je ogromni kriminal, ali nažalost nije jedini'', poručila je. 

IDS-ov Dalibor Paus problem vidi u nedostatku povjerenja građana u DORH, za što su, naveo je, zaslužni slučajevi Beroš, Mikulić i drugi. Osim toga, nedostaje kvalitetne suradnje DORH-a  i Ureda europskog javnog tužitelja, napominje Paus.

Most: U radu DORH-a se vide "prsti Vlade"

Mostov Božo Petrov ustvrdio je da se u radu DORH-a vide "prsti Vlade" te pokušaj uljepšavanja vlastitih rezultata. Kritizirao je DORH što prije nije objavio istinu oko zagađenja vode u Gospiću, poručivši kako je Turudić analize objavio tek nakon pritiska javnosti i kada je shvatio da više neće moći štititi Vladu, a da sam osobno „ne pogine u toj borbi“.

„Nije da ne radite ništa, kada imate dopuštenje odradite brzo posao, uzmimo afere u sportu, to je dokaz da se može. No, treba utvrditi po kojem kriteriju birate kada ćete to umijeće pokazati na djelu“, poručio je.

Upozorava na dugotrajne izvide bez odluka, nagli rast ukupnog broja odbačaja koji se „pokušavaju maskirati“ u riješene slučajeve, rast broja istraga koji prelaze trajanje od 18 mjeseci te broja pritužbi građana na trajanje postupaka.

Nino Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) pohvalio je ubrzavanje rješavanja predmeta i činjenicu da je riješeno više predmeta nego ih je zaprimljeno, no također je upozorio na umiješanost politike u rad DORH-a, ocijenivši kako je "teško tvrditi da su sve odluke donesene potpuno objektivno i nepristrano".

Što se tiče otpada u Lici, Raspudić je najavio slanje pritužbe Europskoj komisiji zbog vladinog kršenja EU uredbi i direktivi.

Igor Peternel (DOMiNO) također je pohvalio poboljšanje rezultata, ali je naglasio da građani ne pitaju koliko je predmeta zatvoreno već jesu li zaštićeni i primjenjuje li se zakon jednako na sve.

Kao ozbiljan problem vidi kadrovski deficit te od DORH-a očekuje donošenje kadrovskog plana za privlačenje mladih, a predlaže i jednogodišnju objavu analize neovisnog tijela odbačenih korupcijskih prijava. 

Rast broja kaznenih djela zločina iz mržnje

Zastupnici nacionalnih manjina upozorili su na rast broja kaznenih djela zločina iz mržnje za 22 posto u prošloj godini, apelirajući da bi osobe na visokim funkcijama trebale biti svjesne odgovornosti koju imaju za izgovorene riječi u javnom prostoru.

''Govor mržnje u Hrvatskoj više nije samo zapis na nekom anonimnom profilu ili komentar ispod vijesti. On je izašao na pozornicu, izlazi iz usta ljudi koji imaju funkcije, mandate i medijski prostor. Čuli smo ga u pjesmama, na tribinama, utakmicama, obljetnicama i koncertima, vidjeli na grafitima ispisanima na zidovima naših gradova'', rekla je Anja Šimpraga (SDSS).

Prema izvješću o radu DORH-a u prošloj su godini zbog kaznenog djela zločina iz mržnje prijavljene 82 osobe, 22 posto više nego u godini prije. Podignuto je 58 optužnica, od kojih je njih 44 završilo osuđujućom presudom.

Osim govora mržnje, dotaknula se dugotrajnih sudskih postupaka koji se vode zbog ratnih zločina. S protekom vremena, sve je teže prikupiti iskaze svjedoka i druge dokaze, dodaje SDSS-ova zastupnica.

''Vi ste zadnji koji biste trebali govoriti o ratnim zločinima'', rekao joj je Stipo Mlinarić (DP). 

SDSS je svoj stav o ratnim zločinima pokazao 2022. kada je odao poštovanje prema žrtvama u Škabrnji, uzvratila je Šimpraga.

''Što se tiče tog performansa iz 2022., može vas biti sram. Čekali ste 2022. da odete u Škabrnju, a živite desetak kilometara od nje'', kazao je Mlinarić.

Zastupnik Kluba nacionalnih manjina Veljko Kajtazi također je izrazio zabrinutost zbog rasta kaznenih prijava i optužnica vezanih za zločine iz mržnje.

''Ako se pripadnike neke zajednice godinama prikazuje kao kriminalce, neradnike ili ljude koji ne pripadaju sredini u kojoj žive, stvara se prostor u kojem prijetnja, diskriminacija, pa i nasilje lakše postaju prihvatljivi'', ističe.

HDZ-ov Ivan Malenica naglašava kako je ključna poruka ovog izvješća da državno odvjetništvo nije samo zadržalo dosegnutu razinu rada već je riješilo i više predmeta nego ih je zaprimilo, smanjilo je zaostatke te je poboljšalo sve pokazatelje učinkovitosti.

„Za žrtvu to znači bržu pravdu, a za okrivljenike brže okončanje sudskih postupaka. Zato ovo izvješće zaslužuje potporu u Saboru“, rekao je.  

Tomislav Josić (DP) upozorio je na porast nasilja u obitelji, povreda prava djece i prijavljenih silovanja te zatražio poboljšanja u pogledu ranije intervencije sustava.

Kao važno pitanje izdvojio je i status kaznenih prijava za ratne zločine u Domovinskom ratu koje su podnijele Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska i Bjelovarsko-bilogorska županija protiv tadašnjeg vojnog vrha JNA.